Kršćanski smisao posta

Čini se da je post u naše vrijeme pomalo izgubio svoju duhovnu valjanost te, u kulturi obilježenoj traženjem materijalnoga blagostanja, poprimio vrijednost terapijske mjere u skrbi o vlastitome tijelu – jedna je od misli sadržanih u poruci pape Benedikta XVI. za ovogodišnju Korizmu. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na vrijednost koju je Sveti Otac dao kršćanskome postu, kardinal Paul Josef Cordes, predsjednik Papinskoga vijeća Cor Unum, prije svega je izrazio zadovoljstvo zbog teme koju je Sveti Otac izabrao za poruku. Živimo u svijetu u kojemu vlada kult tijela – primijetio je kardinal. Istina je da sveti Pavao kaže: Nitko nije nikada prezirao vlastito tijelo; te je stoga važno voljeti tijelo. Ali, ponekad je briga o tijelu pretjerana. Zato je važno da Papa govori o postu – napomenuo je kardinal te dodao kako i druge religije prakticiraju post.
Podsjetivši na staru rimsku poslovicu: Mens sana in corpore sano, kardinal je rekao kako je zdravome duhu potrebno zdravo tijelo. Tijelo ima svoju vrijednost, ali pretjerana njega vlastita tijela u sebi ima i opasnosti. Sve reklame, primjerice, pokazuju nam lijepo tijelo; rijetko pokazuju starije osobe koje trpe. Tijelo je tako istaknuto da više ne vidimo činjenicu da su od tijela važniji, ili barem trebaju biti jednako važni, duh, volja i sloboda. To su apstraktne vrednote, ali važne za očuvanje primjerenoga i zdravoga stanja tijela.
Na novinarov upit po čemu se kršćanski post razlikuje od onoga drugih religija, kardinal je rekao da, primjerice, islam nema odnos sa Stvorenim kao što je to u kršćanstvu. Islam ne može u stvorenome otkriti nijedan božanski element, jer je Bog daleko od stvorenoga; između Boga i stvorenoga je ponor. Bog nadahnjuje stvoreno putem zakona, šarije, i nema nikakav osobni odnos sa stvorenim. Kršćanin se, naprotiv, može poistovjetiti sa stvorenim, jer je Krist Sin Božji koji je utjelovljen. To je nešto nenadmašivo, jer tako u stvorenome možemo biti u odnosu sa samim Bogom. Krist je naš uzor, on je otišao u pustinju, te tako u postu možemo pronaći osobu Isusa Krista. Mislim da su svi načini posta važni, ali cilj je vidjeti kako Isus Krist doživljava post u pustinji; tamo se nalazimo pred osobom. Islam pred sobom ima zakon, Boga koji je daleko, a mi imamo Krista koji je blizu, i daje nam primjer posta – napomenuo je kardinal Cordes te dodao kako Sveti Otac u svojoj korizmenoj poruci ističe da nam post pomaže potpuno se posvetiti Bogu.
Podsjetivši potom ponovno na Papine riječi iz korizmene poruke kojima je istaknuo kako post u vrijeme Korizme može doprinijeti i suzbijanju gladi u svijetu, kardinal je pojasnio da ako uskratimo svojemu tijelu nešto dobro i korisno, ostat će nam određena svota novca. Ako svojim očima za neko vrijeme uskratim televiziju, imat ću vremena za molitvu. Ako u svojemu srcu izbrišem ponos, možda ću imati želju za ispovijedi. Tako je vrijeme Korizme za mene vrijeme produbljivanja kršćanskoga života, poput duhovnih vježbi. Crkva nam daje 40 dana da se pripremimo za Uskrs – rekao je kardinal Cordes te na koncu ponovno izrazio zadovoljstvo ovom Papinom porukom jer nam – kako je kazao – Sveti Otac u njoj jasno pokazuje da uz milodare postoje drugi važni čimbenici koji nas upućuju na pravi smisao Korizme, a to znači pripremiti se za proslavu Uskrsa kao smrti i uskrsnuća Isusa Krista.