O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Zagrebački nadbiskup i potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija
kardinal Josip Bozanić otputovao je u mađarski grad Esztergom, gdje do nedjelje, 22.
veljače, sudjeluje na godišnjemu zasjedanju Zajedničke komisije Vijeća europskih biskupskih
konferencija (CCEE) i Konferencija europskih Crkvi (KEK) – izvijestio je Ured Zagrebačke
nadbiskupije za odnose s javnošću. Na zasjedanju će biti riječi o aktivnostima,
iskustvima i projektima europskih Crkvi i biskupskih konferencija na temu stvaranja,
ekumenske situacije u Europi te o suradnji ovih dvaju tijela. Sudionici zasjedanja
razgovarat će također o dosadašnjim i budućim aktivnostima Odbora za odnos s muslimanima
u Europi te o aktualnim temama vezanima uz europske institucije. U Domu pastoralnih
susreta u Lovranujučer je završena godišnja skupština Nacionalnoga vijeća
Papinskih misijskih djela (PMD), čija je zadaća podupirati rad hrvatskih misionara
diljem svijeta – a njih je danas 115. U odsutnosti predsjednika Vijeća za misije Hrvatske
biskupske konferencije biskupa Slobodana Štambuka, skupštinom je predsjedao nacionalni
ravnatelj Papinskih misijskih djela dr. Milan Špehar, koji je tom prigodom podnio
i izvješće o radu PMD-a u 2008. godini. Kao osobito korisno izdvojeno je izlaganje
koje je održao nacionalni ravnatelj PMD-a iz Slovenije Stane Kerin, koji je prenio
iskustvo iz te zemlje gdje u Crkvi, zbog sve većeg broja vjernika koji se žele uključiti
u rad misija, postoji već uhodan sustav naobrazbe vjernika koji se potom uključuju
u misijski apostolat. Dr. Špehar je u svome osvrtu napomenuo da poslanje u Crkvi može
dati jedino biskup, te kako je stoga potrebno da centri za obuku misionara djeluju
pod okriljem HBK ili neke od biskupija. Upravo zato je model koji se provodi u Sloveniji
primjer koji bi trebala slijediti i Hrvatska – istaknuli su sudionici. Skupština
je završila euharistijskim slavljem, koje je u riječkoj katedrali svetoga Vida predvodio
domaći nadbiskup Ivan Devčić, a on je tom prigodom poručio: „Molimo da Bog pojača
našu misijsku svijest, da ne budemo oni koji vjeruju samo za sebe. Moramo biti svjesni
da ono što smo primili, što naš život čini sretnim i daje nam nadu, trebamo drugima
reći i posvjedočiti.“ U povodu prve obljetnice preminuća zadarskoga nadbiskupa
Marijana Oblaka, 16. veljače, u katedrali Svete Stošije u Zadru Svetu Misu za
blagopokojnoga nadbiskupa predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Nadbiskup Marijan
Oblak bio je posljednji hrvatski koncilski otac, na čiji je poticaj i zauzimanje na
saborskome zasjedanju prihvaćeno da molitvu Očenaša na misi zajedno mole svećenik
i puk; preminuo je u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva. Bio
je čovjek izuzetne intelektualne spreme i teološke izobrazbe, široke kulture koju
je rano stekao i hranio literaturom na glavnim europskim jezicima koje je govorio.
Usprkos tome, poznato mi je koliko se puta osjećao nemoćnim pred brojnim problemima
u njegovom dugom upravljanju nadbiskupijom. Više puta mi je znao ponavljati – najveća
muka jednog biskupa je nemoć pred stvarnošću života svoje Crkve koju vidiš kao na
dlanu, ali si nemoćan, jer zbog različitih okolnosti ne možeš činiti ono što bi s
obzirom na potrebe htio i trebao činiti. Tada se rađala u njemu jedna druga sigurnost,
a ta je da svoju suradnju valja na koljenima ponuditi u dubokoj i poniznoj molitvi
Onome koji sve može. To je u njemu rađalo sigurnošću da Duh Sveti iznova u takvim
prilikama stvara ono novo i neslućeno za život mjesne Crkve – istaknuo je u propovijedi
nadbiskup Prenđa. Na koncu spomenimo da je blagopokojni nadbiskup Oblak osnivač
Zbirke „Biblija“ Zadarske nadbiskupije, kojih je u 20 godina prikupio 1200 primjeraka
na više od 400 jezika iz cijeloga svijeta, a utemeljitelj je i Stalne izložbe crkvene
umjetnosti u Zadru, koju godišnje posjeti do 60.000 posjetitelja.