Opasnosti od genetičkoga zastranjivanja

Provjeriti ima li u genetičkom eksperimentiranju eugenčkoga djelovanja, cilj je međunarodnoga kongresa koji se u Vatikanu održava u petak i subotu na temu „Nove granice genetike i opasnost od eugenetike“. Skup, organiziran pod pokroviteljstvom Papinske akademije za život, jučer su u dvorani Svete Stolice za tisak predstavili nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinske akademije za život, msgr. Ignacio Carrasco de Paula, kancelar Akademije, i Bruno Dallapiccola, profesor genetike na rimskome sveučilištu 'La Sapienza'.
Genetički uspjesi su plod stalnoga i nerijetko frenetičnog tehnološkog napretka koji kao da više nema granica – ustvrdio je nadbiskup Fisichella. Danas je moguć opis tisuća gena koji omogućuju poznavanje raznih vrsta bolesti, a često je moguće stvarno liječiti nasljedne bolesti. No, svako znanstveno otkriće neizbježno ima lice i naličje, ono istovremeno očituje ljepotu i tragičnost. Razni znanstveni, biološki i politički projekti – pojasnio je nadbiskup – zahtijevaju „etičko prosuđivanje, naročito ako se želi u ime „životne normalnosti“ podupirati eugeničku aktivnost. Takav zaista uskraćeni, ali nazočan, mentalitet smatra da ima osoba koje su manje vrijedne od drugih, zbog njihova životnog stanja, poput siromaštva ili pomanjkanja odgoja, ili zbog njihova fizičkoga stanja, primjerice nesposobni, psihički bolesnici, osobe u takozvanom vegetativnome stanju, stare osobe s teškim oboljenjima – istaknuo je nadbiskup.
Profinjeni jezični formalizam poduprt učinkovitom propagandom potaknutom velikim gospodarskim interesima – primijetio je nadbiskup – prekriva istinske opasnosti i nastoji stvoriti mentalitet koji više nije sposoban prepoznati objektivno prisutno zlo niti donijeti odgovarajući etički sud. Opasnost od genetičkoga zastranjivanja – dodao je – nije samo teoretska nego je, nažalost, svojstvena mentalitetu koji se polako, ali nezaustavno, sve više učvršćuje.
Govoreći pak o skupu msgr. Carrasco de Paula rekao je kako je glavni cilj privući pozornost svih na brojne blagodati koje proizlaze iz genetičkoga istraživanja ako se, što je ispravno i poželjno, na njega usredotoči istraživačka pozornost te javno i privatno ulaganje, prevladavajući iskušenje prividnih eugeničkih prečaca – rekao je msgr. Carrasco de Paula.
Profesor Bruno Dallapiccola govorio je pak o posljedicama povezanim sa spoznajom o ljudskom genomu: brojne se spoznaje, posredovane genetikom, prije nego ih se iskuša – rekao je Dallapiccola – prebacuju na tržište zdravlja i izvan protokolâ, s kojima bi se medicina morala približiti dijagnostičkim inovacijama, nude se potrošačima. Upoznavanje biološke promjenljivosti svakako pomaže gledati na pacijenta ne kao na broj ili kao na jednostavan proizvod genetičkoga koda nego kao na osobu. Postoji veliko divljenje prema znanstvenome napretku koji zaista utječe na promjenu života. Shvaćanje bioloških osnova bolesti omogućuje nam unaprijediti dijagnostički pristup. No, potrebna je mudrost i opreznost u uporabi jer nije zlato sve što sja – zaključio je profesor.