Sveta misa za Galilea Galileja

Galilej je s pravom nazivan „božanski čovjek“ jer je znao promatrati očima vjere – napisao je kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik, u brzojavu sudionicima na misi u Galilejevu čast, koja je jučer slavljenja u rimskoj bazilici svetoj Mariji od Anđela, u prigodi 445. obljetnice rođenja velikoga astronoma iz Pise.
Galilej je znao razlikovati znanstvenu istinu od istina korisnih za naše spasenje – pojasnio je nadbiskup Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, koji je predvodio svetu misu. Misa – organizirana po želji Svjetskoga saveza znanstvenika – veoma je važan znak dijaloga između vjere i znanosti – uvjeren je isusovac otac Ennio Brovedani, ravnatelj zavoda Stensen i promicatelj međunarodnoga skupa posvećenog Galileju, koji će se održati u Firenci od 26. do 30. svibnja. Osvrnuvši se na pripremanje spomenutog skupa otac Brovedani je rekao kako se već prijavilo 18 međunarodnih ustanova, to su najvažnije crkvene, sveučilišne i znanstvene ustanove, naročito one koje su u povijesti imale nekakvu ulogu u Galilejevom slučaju. Veoma je znakovito to što su svi shvatili značenje i važnost teme. To je doista pozitivan znak. Sve su ustanove uvjerene da postoje uvjeti za stvaranje ozračja sloge između crkvene poruke za ljudsku promociju i današnjih zahtjeva tehno-znanstvenoga istraživanja. Uvjeren sam da postoje uvjeti za zajednički rad – istaknuo je otac Brovedani.
Na upit kako ostvariti plodnu suradnju crkvenoga i znanstvenoga svijeta, rekao je kako jedni i drugi moraju učiniti prilične napore: prije svega, jedni i drugi se moraju usmjeriti prema budućnosti a ne obazirati se na povijesne nesporazume. Vjerujem da je to omogućilo razvoj promišljanja koje je dovelo do svijesti na metodološkoj, znanstvenoj i filozofskoj razini o granicama, s jedne strane, određenih pristupa stvarnosti, poput znanstvenoga, s druge pak strane, i shvaćanja posebne uloge Crkve. To je bez sumnje koristilo jednima i drugima da shvate složenost stvarnosti, novih etičkih problematika koje potiče znanstveno istraživanje kao aktivnost koja proizvodi znanje. Znamo da to znanje može postati moć, a činjenično je moć. A uvijek kada je u pitanju upravljanje moću postavlja se i pitanje obveze, dakle etičkoga problema – zaključio je otac Brovedani.