O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

U godinama komunističkih progonstava i nesloboda Crkvi su darovani mučenici kao proroci, a danas ih u liku blaženoga Alojzija Stepinca osluškujemo i zahvaljujemo za njih – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći misno slavlje na Stepinčevo, 10. veljače, u prepunoj zagrebačkoj katedrali. U tome svečanom slavlju sudjelovali su i sudionici povijesnoga susreta kardinala i predsjednika biskupskih konferencija Srednje i Istočne Europe, koji je toga dana održan u Zagrebu, na temu „Poslanje Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi dvadeset godina nakon sloma komunističkog sustava (1989.- 2009.)“.
Osvrnuvši se u propovijedi na ovaj važan susret, kardinal je podsjetio na sliku „željezne zavjese“ – a to je slika podjele, razdora, udaljavanja i sebičnosti. Nju postavlja čovjek priječeći pristup čovjeku, ali mu je cilj puno dublji – spriječiti pogled čovjeka prema Bogu, kako čovjek ne bi osjetio Božju dobrostivost. Zato se zidovi i bodljikave žice, čuvari i nadzornici najprije rađaju u srcu koje ne želi Boga u svome životu. Iz toga neprihvaćanja Boga rađaju se ideologije koje previđaju istinu o čovjeku, koje zavode ljude do tjeskobe i koje nasiljem postavljaju zavjese podjela i razdora – kazao je zagrebački nadbiskup.
On je također upozorio kako je komunistički sustav prestao djelovati u prijašnjemu obliku, ali da je doživio svoju preobrazbu koja se očituje u trovanju tla iz kojega treba niknuti plod pšeničnoga zrnja. Jer, kako objasniti da se dva desetljeća nakon tih događaja istina ne uspijeva ukorijeniti u zemljama koje se diče slobodom i istinoljubivošću? Na vlastitome se hrvatskome primjeru opravdano pitamo: „Zar nije čudno da se o blaženomu Alojziju Stepincu u Hrvatskoj izbjegava govoriti istinito? Zar nije zastrašujuće da se još i danas odvaguje što će i kako će netko reagirati na istinu o njemu? Zar nismo svjedoci prešućivanja, osobito medijskoga, onoga čime se može ponositi svaki hrvatski čovjek?“ – upitao je kardinal, upozorivši na činjenicu da su stare strukture ostale žive u zakonodavstvu i pravosuđu, u gospodarstvu i kulturi, ali i u odgoju i obrazovanju.
Kao kršćani, unutar sadašnjih zbivanja, ne smijemo biti obeshrabreni i ne smijemo šutjeti. U našu je hrvatsku zemlju posijana ljubav u žrtvi Kristova križa. Znamo da će izniknuti u plod koji nikakvo zlo ne može uništiti, a koji združuje i daje živjeti – zaključio je u svojoj propovijedi kardinal Bozanić.
Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije objavilo je priopćenje sa Susreta kardinala i predsjednika biskupskih konferencija 13 zemalja Srednje i Istočne Europe, a u njemu se ističe kako još i danas istina o tim godinama teško izlazi na vidjelo i da je snažna tendencija da se prešućuje ono što se stvarno zbivalo. Psihološki teret baštinjen iz prethodnoga doba još uvijek prati ta društva, a posljedica toga je krajnja polarizacija u društvu i ozračje nepovjerenja i mržnje u različitim sredinama – smatraju biskupi. Kako nadalje jasno ističu sudionici, komunizam je za sobom ostavio duboke rane u životu osobâ i društava u cjelini, pa se traži pomoć i osjeća se da su za ozdravljenje tih ljudskih rana potrebni Bog i Crkva.
Analizirajući to stanje sudionici su razgovarali i o izazovima koji čekaju Crkvu i Europu, napose na polju globalizacije, bioetike i neuroznanostî, kao i glede velikih iseljeničkih valova, mira i izgradnje novoga društvenog poretka. Jasno se očitovalo zajedničko uvjerenje da je danas Crkva pozvana u Europi voditi dijalog sa svima, štititi slobodu savjesti i sučeljavati se s novim ideologijama koje nadiru. Posebno je istaknuta nužnost da se veliku pozornost posvećuje pitanjima zaštite života i obitelji, odgoju mladih i djece, potrebi pomirenja u društvu i među narodima.
Pastiri Crkava srednjoistočne Europe također su zapazili nadu koju bude toliki pozitivni znakovi života u zajednici, znakovi autentičnog tumačenja vjere i prožimanja kulture, na što je trajno poticao Ivan Pavao II. pozivajući na novu evangelizaciju i na ponovno otkrivanje kršćanskih korijena Staroga kontinenta.