2009-02-11 18:31:51

Opća audijencija


Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji, kako je već sam najavio, nastavio ciklus kateheza o crkvenim ocima. Tisućama vjernika u dvorani Pavao VI. predstavio je lik svetoga Ivana Klimaka, pustinjaka, koji je živio na svršetku šestoga i početkom sedmoga stoljeća, poznatoga po slavnoj raspravi o duhovnome životu. Papa je audijenciju završio molitvom za bolesne, naime na liturgijski spomen Gospe Lourdeske u Crkvi se obilježava Svjetski dan bolesnih.
Strateg duha, živio je u istim mjestima gdje se Mosjije sreo s Bogom rekao je Bendikt XVI. predstaljajući svetoga Ivana Klimaka kao jednog od „velikih pisaca Istočne i Zapadne crkve“ u srednjem vijeku. Rodio se u dramatičnome povijesnom razdoblju, u mračnoj epohi barbarskih provala koja je ipak učinila da – u općem rasulu civilnih ustanova Bizantinskoga carstva – zablista čvrstoća tijela Crkve, zahvaljujući ponajviše „mreži samostana“. U jednom od tih samostana, šesnaestogodišnji Ivan Klimak već je ono što će biti čitavi život: monah potom pustinjak, koji je četrdeset godina proveo po Sinajskim brdima ali ne – istaknuo je Benedikt XVI. – u bijegu od svijeta jer je izgarao od ljubavi prema drugima i prema Bogu. Njegova je slava vezana za njegovo najpoznatije djelo „Rajske ljestve“. Ljestve predstavljaju cjelovitu raspravu o duhovnome životu, u kojem opisuje monaški put odricanja od svijeta sve do savršene ljubavi. Taj se put – prema njegovoj knjizi – odvija po trideset uzastopno povezanih stuba. Skup tih stuba – ustvrdio je Benedikt XVI. – je bez daljnjega najvažnija rasprava o duhovnoj strategiji koju poznajemo. Sveti je Otac pojasnio tu strategiju sažimajući je u tri mijene: Prva je raskid sa svijetom, druga je duhovna borba sa strastima gdje je – prema svetome Ivanu – važno shvatiti da strasti u sebi nisu zle nego da postaju zlima zbog lošeg načina na koji ih koristi ljudska sloboda. Ako su pročišćene, one čovjeku ujedinjenim snagama pokorničkog života i milosti otvaraju put prema Bogu.
Treće i posljednje razdoblje je „kršćansko savršenstvo“, riječ je o najvišim stupnjevima duhovnoga života, koje mogu iskusiti samotnjaci, zvani hezihasti, jer su kadri postići „duševni mir“, koji – primijetio je Papa – priprema za tjelesnu molitvu i, još više, za molitvu srca. Posljednja stuba ljestava počiva na „tri kreposti“: vjeri, nadi i ljubavi. Papa je u spontanome razmišljanju ovako prokomentirao te kreposti: One nisu dostupne samo moralnim junacima, nego su dar Božji svim krštenima: u njima raste i naš život...Osnovna je vjera, jer ona zahtijeva da se odreknemo svoje obijesti, svoje umišljenosti. Po nadi nadilazimo svakodnevne stvari, ne očekujemo uspjeh u svome zemaljskome životu nego u konačnici očekujemo objavu samoga Boga... U ljubavi se krije otajstvo molitve, osobnoga poznavanja Isusa. Služimo se dakle ovim penjanjem vjere, nade i ljubavi, tako ćemo doći do istine – potaknuo je Papa.
U trenutku pozdrava, nakon što je biskupima prijateljima Fokolara i Zajednice svetoga Egidija poželio „obilne plodove“ iz susreta koje održavaju ovih dana, Papa je na Gospu Lourdesku izrazio duhovnu solidarnost s bolesnima: Neka na sve vas, dragi bolesnici, Milostiva Gospa svrati svoj utješni pogled, pun utjehe i nade, i neka vas podupre u nošenju svakidašnjega križa ujedinjenog s otkupiteljskim Kristovim križem – zaključio je Benedikt XVI.







All the contents on this site are copyrighted ©.