Od smrti zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1960. sve
do danas, hrvatska rimska zajednica svake se godine okuplja u crkvu Sv. Jeronima na
svečano euharistijsko slavlje. Ovogodišnje euharistijsko slavlje, u utorak 10. veljače,
na spomendan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, predvodio je kardinal Fransis
Arinze, umirovljeni prefekt Kongregacije za bogoštovlje. Koncelebrirali su glavni
tajnik Biskupske sinode nadbiskup mons. Nikola Etrerović, barski nadbiskup mons. Zef
Gashi, rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan i rektori papinskih zavoda Njemačke,
Španjolske, Mađarske, Argentine, isusovačkog međunarodnog Zavoda, rektor bogoslovije
Sedes Sapientiae te oko 50 svećenika. Većina od njih su na službi ili studiju u Rimu.
Na početku euharistijskog slavlja rektor Zavoda, mons. Bogdan, istaknuo je povezanost
hrvatske rimske zajednice s Crkvom u Hrvatskoj, napose onoj u Zagrebu u proslavi Stepinčeva.
Rektor je potom zahvalio kardinalu Arinzeu na prihvaćanju poziva da predsjeda euharistijskim
slavljem proslave blaženoga Alojzija. Vodstvo Zavoda i crkve Sv. Jeronima nastojalo
je, kao i uvijek o spomendanu blaženoga Stepinca, da svetu misu predvodi jedan od
kardinala Rimokatoličke Crkve. Ovogodišnji predsjedatelj, karinal Arinze, rođen je
1932. godine u Nigeriji. Kršten je s 9 godina i dobiva ime Francis. Za svećenika je
zaređen 1958. godine, a sedam godina poslije imenovan je biskupom koadjutorom, a potom
nadbiskupom Onitshe u Nigeriji. Od 1984. obnaša službu u Vatikanu. 1985. godine postaje
kardinal, a od 2002. do 2008. godine bio je prefekt Kongregacije za bogoštovlje. Temeljeći
svoju homiliju na biblijskim čitanjima kao i na životopisu blaženoga Alojzija Stepinca,
kardinal Arinze je posebno izdvojio Stepinčevo nasljedovanje Kristove Kalvarije: «Kardinal
Alozije Stepinac neumorno je propovijedao evanđelje. Slijedio je Isusa sve do Kalvarije.
Bez sustezanja je podigao glas protiv nepravde za obranu ljudskih prava. Blaženi Stepinac
kaže u svojoj propovijedi iz 1943. godine: «Katolička crkva ne poznaje rasu gospodara
ili rasu robova. Crkva poznaje samo jednu jedinu rasu: ljude kao Božja stvorenja».
U tome duhu kardinal je potaknuo okupljene: «Da bismo mogli nasljedovati fascinantnu
neustrašivost i snagu blaženoga Alojzija, zaista moramo moliti. Isus nas potiče na
jednom mjestu: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ
i neka ide za mnom. Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život
svoj poradi mene, naći će ga”. A na drugom nas mjestu poučava: „Veće ljubavi nitko
nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje”. Naučimo od blaženika kako
treba Bogu, koji nas neizmjerno ljubi, prinositi život u cijelosti.» Liturgijsku
asistenciju pod vodstvom Daria Tičića, uz pitomce Zavoda, obavljali su hrvatski bogoslovi
iz Germanicuma-Hungaricuma. Liturgijsko pjevanje je predvodio Zbor crkve sv. Jeronima
pod ravnanjem vlč. Željka Majića, vicerektora Zavoda i crkve. Za orguljama je bio
Mihael Prović. Uz veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilia Marina
i Republici Italiji Tomislava Vidoševića, u svetoj su misi sudjelovali veleposlanici
Jasna Krivošić iz Bosne i Hercegovine, Ivan Rebernik iz Slovenije te Antonio Sbutega
iz Crne Gore, svi akreditirani pri Svetoj Stolici. Crkva sv. Jeronima bila je
ispunjena hrvatskim i talijanskim vjernicima. Napose je zapažen veliki broj hrvatskih
redovnica, bogoslova i studenata laika iz Rima. Boris Vulić