Kršćani Svete zemlje su most između Židova i muslimana

U Svetoj zemlji ima mjesta za sve – te su Papine riječi izgovorene u prošlu nedjelju prije molitve Anđeo Gospodnji istaknule kako uvijek ima vremena i prostora za mir, čak i onda kada se čini da je nada umrtvljena. Zauzimanje za dijalog i pomirbu neumorno promiče mala kršćanska zajednica u Svetoj Zemlji. Govoreći o životu kršćana u Svetoj zemlji u razgovoru za naš radio msgr. William Shomali, ravnatelj katoličkoga sjemeništa u Beit Jala, nedaleko od Betlehema, rekao je kako kršćani vjeruju u važnost dijaloga, ekumenskoga i međureligijskog. Doista se nalazimo u središtu problema, jer živimo između dva većinska bloka: kršćani i muslimani u Palestini, a Židovi u Izraelu. Mi smo, tako reći, primorani biti ljudi dijaloga, a kad to ne bi bili pretvorili bi se u geto i to bi bio naš kraj. Malo nas je, ali činjenica da prihvaćamo biti most između dvije stvarnosti, dvije kulture, civilizacije, možda će biti naša snaga, i još više naš poziv – rekao je msgr. Shomali.
Na primjedbu kako bi Sveta zemlja moga ostati bez kršćana, rekao je da je na početku XX. stoljeća u Palestini bilo 10% kršćana, a sada ih ima 2%. Opasnost dakle postoji, jer je kratak put od 2% do ništice, to nam je jasno, no moramo se boriti i uvjeriti svoje kršćane da je naša nazočnost poziv a ne kob. Premda nas je malo, svega 2%, ipak smo brojniji nego kada nas je bilo 10%. S katolicima u Jordanu ima nas oko 400 tisuće. Premda smo malo stado, Gospodin je uvijek s nama, stoga se ne smijemo osjećati napuštenima; moramo vjerovati – upozorio je msgr. Shomali.
Na upit što bi Bliski istok bio bez kršćana, rekao je kako bi u Palestini došlo do sukoba između Židova i muslimana. Mi smo uistinu most, jer sa Židovima dijelimo Stari Zavjet, s muslimanima arapsku kulturu i jezik; bitni smo dakle za dijalog, a kao kršćani odlikujemo se po praštanju. A znate koliko je kultura praštanja potrebna ovoj zemlji: vidite što se zbiva u Gazi. Ako nema praštanja, onda se možemo nadati još gorem – zaključio je msgr. Shomali.