Papa Benedikt XVI. danas je primio prvu skupinu iranskih biskupa u pohodu 'ad Limina'
na čelu s predsjednikom Iranske biskupske konferencije, teheranskim nadbiskupom Ramzijem
Garmouom, koji se rado odazvao na poziv da slušateljima Radio Vatikana predstavi Crkvu
u Iranu. Prema našim saznanjima Crkva u Iranu je plod propovijedanja svetoga Tome
apostola, njezin početak seže u prvo stoljeće. U prvim stoljećima kršćanstva doživjela
je veliki procvat. Iranski su misionari prvi naviještali evanđelje u dalekoj Kini,
Japanu i Koreji. U četvrtom je stoljeću, pod vladavinom šaha Shapura II., pretrpjela
težak četrdeset godišnji progon. Danas je malobrojna zajednica, od 70 milijuna stanovnika
kršćana ima oko 100 tisuća, a oko 80 tisuća vjernika pripada Pravoslavnoj armenskoj
crvi. Katolici su podijeljeni u tri obreda: kaldejski, armenski i latinski. Premda
smo malobrojni, zahvaljujemo Bogu, jer je u našoj zajednici još uvije čvrst vjerski
osjećaj. Imamo mladih zauzetih u pastoralu i po koje svećeničko i redovničko zvanje.
To je znak da Bog djeluje u našoj Crkvi, unatoč nametnutim ograničenjima. Ono što
obilježava našu Crkvu i kršćanski puk je iseljavanje. Veliki broj naših vjernika je
u posljednjih trideset godina napustio Iran, a iseljavanje se nažalost nastavlja.
Jedino Bog zna kakva budućnost očekuje Crkvu u Iranu, a mi vjerujemo da će ona biti
svjetla ako ostatak ostane vjeran svome kršćanskome pozivu – rekao je nadbiskup. Na
upit o današnjem životu Crkve u Iranu, rekao je kako Crkva u svim zemljama ima teškoća.
U Europi se nalazi pred izazovima sekularizacije i vjerske ravnodušnosti, gubitkom
moralnih i duhovnih vrednota. I mi imamo teškoća, a to je normalno za osobe koje žele
živjeti i svjedočiti svoju vjeru. Unatoč teškoćama, Iranski ustav kršćane službeno
priznaje kao vjersku manjinu. Uživamo dakle slobodu bogoslužja i kršćanskoga odgoja
u našim crkvama. Mislim da je za nas najveći izazov odgojiti u vjernicima zrelu vjeru,
da ne bude sociološka, etnička, od roditelje naslijeđena vjera, nego istinsko duhovno
iskustvo, životno svjedočenje, da doista bude dar Duha Svetoga. Osim toga, moramo
raditi za jedinstvo kršćana. Malo nas je, a podijeljeni smo; to je sramota za nas
kršćane. Moramo dakle učiniti sve moguće da kršćani mogu živjeti u zajedništvu kako
bi njihovo svjedočenje bilo vjerodostojno. Moramo vjerovati da Bog preko nas, premda
nas je malo, može činiti velika djela. Važnost Crkve nije u njezinoj vidljivosti,
u njezinoj vidljivoj veličini, nego u kakvoći njezine vjere i svjedočenju njezinih
vjernika – istaknuo je nadbiskup. Govoreći pak o odnosima s drugim Crkvama, rekao
je kako, unatoč bratskim odnosima između biskupa i svećenika, ekumenizam nije na visini.
Valja potaknuti ekumenski dijalog, nije dovoljno jednom se godišnje okupiti na molitvi
za jedinstvo kršćana, ako želimo odgovoriti na volju Isusovu da svi koji u Njega vjeruju
„budu jedno kako bi svijet povjerovao...“ Na upit što očekuju od pohoda 'ad Limina'
rekao je kako tradicionalni pohod očituje zajedništvo svih biskupa s rimskim biskupom,
općim pastirom Crkve. I mi smo kao iranski biskupi došli posvjedočiti svoje zajedništvo
s Papom. Očekujemo da nas on potvrdi u vjeri, u uvjerenju da je naše poslanje u Iranu.
Želimo upoznati Svetu Stolicu sa stanjem kršćana u Iranu, a nadamo se da će pohod
pridonijeti da nas Rimska kurija bolje razumije kako bismo ostvarili korisniju i plodonosniju
suradnju za Crkvu – zaključio je nadbiskup Ramzi.