Komentari na Papin govor Diplomatskom zboru

Opširan govor Benedikta XVI. diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici pobudio je pozornost i reakcije u čitavome svijetu, počevši od nove dramatične faze izraelsko-palestinskog sukoba. Komentirajući Papin govor u razgovoru za našu radio postaju Andrea Bianchi, redovni profesor Međunarodnoga prava na Katoličkom sveučilištu u Milanu i u Ženevi, rekao je kako se iz Papinih riječi jasno raspoznaje da učinkovita borba protiv ratova i sukoba, međunarodnih i unutarnjih, podrazumijeva iskorjenjivanje njihovih uzroka. Glavni uzrok sukoba su materijalno siromaštvo, pomanjkanje neophodnih sredstava za život, i duhovno siromaštvo koje se očituje u nedostatku vrednota, a tema duhovnoga siromaštva je nit vodilja čitavoga govora – istaknuo je profesor.
Na primjedbu kako Papa povezuje borbu protiv siromaštva s razvojem lokalne poljoprivrede i mirom, rekao je kako bi morala postojati međunarodna zajednica sposobna uhvatiti se u koštac s izazovima za čovječanstvo: složna i odlučna zajednica. Smatram da se u konačnici na međunarodnoj razini najviše osjeća problem nedostataka odlučne politike – naročito na globalnoj razini – koja bi zaista bila učinkovita. U tijeku su neke inicijative, primjerice nedavna Konferencija u Dohi, ali nema razloga za radovanje; međunarodna je zajednica u posljednjim godinama zakazala što se tiče sloge i učinkovitoga djelovanja – kazao je profesor.
Komentirajući Papine riječi o Svetoj zemlji, rekao je kako je bliskoistočna kriza glavni svjetski problema koji prijeti svjetskoj stabilnosti i ravnoteži. Uvjeren sam da u rješavanju nema političke dimenzije, ne želi se postići mir na Bliskome istoku. Stanje se u posljednjim godinama sve više zaoštravalo tako da je danas gotovo nemoguće riješiti problem; osim pozivanja na mir i zajedničku odgovornost potrebna je čvrsta politička volja koju bi trebalo pretvoriti u stvarnost. Možda najviše žalosti to što su svi na riječima protiv rata, spremni su za mirovne pregovore, ali nema snažne političke volje koja će to ostvariti – istaknuo je prof. Bianchi.
Na primjedbu kako je Papa upozorio da rat nije rješenje, rekao je kako usporedno s tom moralnom snagom, veoma važnom i pokretačem povijesti, mora ići učinkovita politička volja; sposobnost nametnuti učinkovitu međunarodnu zajednicu koja mora, na neki način, očitovati svoju snagu u rješavanju kriza, poput bliskoistočne koja već 60 godina prijeti svjetskoj stabilnosti, a u čitavome svijetu potiče terorizam. Želio bih istaknuti kako s moralnom snagom, kao što je Crkva, ne ide u korak učinkovita politika multilateralnih organizacija, pa ni države ni narodi, koji bi u svijetu poput današnjega – kada se i civilno društvo može organizirati – morali snažnije dignuti glas u ostvarivanju vjerodostojnije političke volje – zaključio je profesor Bianchi.
Osvrnuvši se na stalno Papino pozivanje na temeljne vrednote otac Pietro Gheddo, misionar Papinskoga zavoda za vanjske misije, rekao je da ako kao ljudi iz svoga vidokruga uklone Boga, njegov zakon, njegovu volju i smrt, onda više ne shvaćaju ni čovjeka; ne shvaćamo sami sebe, jer prevladavaju naše strasti, sebičnosti, dakle moralno siromaštvo. Majka Terezija je govorila da je siromašnima potrebno sve, ali najviše im je potreban Bog jer oni najviše traže Boga, a isticala je kako je najveća nesreća Indije što ne poznaje Krista. Moralno siromaštvo, dakle, o kojem govori Sveti Otac problem je ne samo nekršćanskih i siromašnih naroda, nego i naših zapadnih naroda. Rekao bih da se ne moramo previše baviti moralnim siromaštvom drugih jer nam je dosta našega – kazao je otac Gheddo.
Na primjedbu kako Papa, govoreći zapadnome svijetu, poziva da se ne gaje predrasude i neprijateljstvo prema kršćanima samo zato jer je u nekim pitanjima njihov glas različit, rekao je kako dobronamjerni ljudi mogu shvatiti da je kršćanstvo religija slobode i mira, u službi istinskoga dobra čovještva. Zašto se dakle opirati kršćanstvu i Crkvi koja svim narodima i savjestima naviješta Krista? Zato što se glas Crkve, odnosno kršćana, zamjećuje u sivilu zajedničkoga glasa. Ali zadaća je Crkve u današnjem svijetu nuditi odgovore na probleme današnjega čovjeka, ali možda ti odgovori nisu u skladu s odgovorima današnjega svijeta – zaključio je otac Gheddo.