2009-01-08 17:29:23

Papa primio diplomatski zbor


Papa Benedikt XVI. je prijepodne primio u audijenciju diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici. Papu je u ime nazočnih veleposlanika pozdravio honduraški veleposlanik Valladares Lanza, dekan diplomatskoga zbora. U svjetlu Božićnoga otajstva nade Papa promatra svjetske događaje, a od Boga je zatražio da svima podari godinu plodnu pravdom, vedrinom i mirom.
Papa se prije svega spomenuo raznih žrtava koje su trpjele zbog teških prirodnih nepogoda, naročito u Vijetnamu, Mijanmaru, Kini i Filipinima, Središnjoj Americi, Karibima, Kolumbiji i Brazilu; zbog krvavih nacionalnih i regionalnih sukoba ili smrtonosnih terorističkih atentata i razaranja u državama poput Afganistana, Indije, Pakistana i Alžira. Unatoč brojnim naporima – rekao je – još je dalek toliko željeni mir. Usprkos tome ne smijemo se obeshrabriti... nego moramo udvostručiti svoje napore kako bismo promicali sigurnosti i razvoj. Pri tome je podsjetio kako je Sveta Stolice među prvima potpisala i ratificirala Konvenciju o kasetnim bombama, čiji je cilj ojačati međunarodno humanitarno pravo. Papa sa zabrinutošću gleda na predznake krize u području razoružanja i neširenja nuklearnoga naoružanja, ističući kako vojni troškovi uskraćuju ogromne ljudske i materijalne izvore razvojnim projektima i tako potkopavaju mirovne procese.
Papa je upozorio na „previše siromašnih na našem planetu“: ako se želi graditi mir – ustvrdio je – onda treba vratiti nadu siromašnima, također i brojnim osobama i obiteljima koje je pogodila sadašnja gospodarska kriza, dok brojnima prehrambena kriza i globalno zatopljivanje još više oteščavaju pristup hrani i vodi. Žurno je – istaknuo je Benedikt XVI. – usvojiti učinkovitu strategiju za borbu protiv gladi i poduprijeti lokalni poljoprivredni razvoj, pogotovo jer se povećava broj siromašnih u bogatim državama. Papa cijeni rezultate postignute u Dohi na nedavno održanoj Konferenciji o financiranju razvoja. Smatra da je potrebno „izgraditi novo povjerenje“ koje će ozdraviti gospodarstvo, a to će biti moguće jedino ako se poštuje „urođeno dostojanstvo ljudske osobe.“ To je zahtijevan cilj – ustvrdio je – ali nije utopija. Danas više nego jučer, naša je budućnost u igri, isto kao i sama sudbina našega planeta i njezinih stanovnika. Posebice valja ulagati u mlade, odgajajući ih za ideal pravoga bratstva, svjesni da je svim ljudima zajednički Otac, Bog Stvoritelj. Tu je poruku Papa uputio sa svojih prošlogodišnjih međunarodnih putovanja u Sydneyu za Svjetski dan mladih, u Sjedinjenim Američkim Državama i u Ujedinjenim narodima, te u Lourdesu u Francuskoj.
Govoreći pak o društvenome uređenju, podsjetio je kako „zdrava laičnost društva ne zanemaruje duhovnu dimenziju i njene vrednote, jer religija... nije zapreka nego čvrsti temelj za izgradnju pravednijeg i slobodnijeg društva“. Potom se osvrnuo na kršćane koji su žrtve fizičkoga nasilja i predrasuda. Benedikt XVI. je osudio „diskriminacije i veoma teške napade čije su žrtve u prošloj godini bile tisuće kršćana, kao i zloporaba ukorijenjenih u moralnome siromaštvu. Kršćanstvo je religija slobode i mira – istaknuo je Papa – a u službi je istinskoga dobra čovječanstva. Kršćanskim žrtvama nasilja očitovao je svoju očinsku ljubav, naročito onima u Iraku i Indiji, pozivajući vlasti da stanu u kraj nesnošljivosti i zlostavljanjima, te da učine da se poprave izazvane štete, naročito na bogoštovnim mjestima i na vlasništvu. Osim toga poželio je da se u zapadnome svijetu ne gaje predrasude i neprijateljstva protiv kršćana, jednostavno zato što se njihov glas u nekim pitanjima razlikuje. Kristovi učenici – dodao je Benedikt XVI. – ne trebaju malaksati pred tim kušnjama: svjedočenje evanđelja uvijek je „znak proturječja“ u odnosu na 'svjetovni duh'. Iako su mučne patnje, trajna Kristova nazočnost je moćna utjeha. Njegovo je evanđelje poruka spasenja za sve i stoga ne može biti zatvoreno u privatni život nego ga treba naviještati po krovovima, sve do nakraj zemlje – istaknuo je Papa potom se ponovno osvrnuo na nasilje na Bliskom istoku i u Svetoj zemlji, koje prouzrokuje štetu i ogromne patnje civilnome stanovništvu, još više otežavajući „traženje izlaza iz sukoba između Izraelaca i Palestinaca, koji brojni žele kao i cijeli svijet“. Papa je ponovio kako rat nije rješenje te da nasilje, bez obzira tko ga i kako vrši, treba odlučno osuditi. Poželio je da se „odlučnim zauzimanjem međunarodne zajednice uspostavi primirje u pojasu Gaze, te da ponovno započnu mirovni pregovori, koji se moraju voditi poštujući legitimne čežnje i interese svih zaokupljenih naroda. Prema Papinu mišljenju, potrebna je uvjerena potpora dijalogu između Izraela i Sirije, te treba omogućiti da se u Libanonu učvrste ustanove, koje će biti učinkovitije ako se sve zbivalo u duhu jedinstva. Iračane je pak ohrabrio da izgrađuju budućnost bez rasnih, etničkih i vjerskih diskriminacija.
Govoreći pak o drugim svjetskim problemima, za Iran je poželio „dogovorno rješenje raspravi o nuklearnome programu“ koje će zadovoljiti opravdane potrebe države i međunarodne zajednice. Takav bi ishod veoma pogodovao svjetskom i regionalnom popuštanju zategnutosti – primijetio je Sveti Otac potom se osvrnuo na veliki azijski kontinent, gledajući s povjerenjem na nastavak mirovnih pregovora u Mindanau, na Filipinima, te na novo ozračje u odnosima između Pekinga i Taipeija. Poželio je konačno rješenje sukoba u Šri Lanki, zahtijevajući pozornost na humanitarne potrebe stanovništva. Govoreći pak o „kršćanskim zajednicama u Aziji, često brojčano veoma malima“ ali željnima ponuditi uvjeren i učinkovit prinos ... napretku svojih zemalja, svjedočeći prvenstvo Boga, koji određuje zdravu hijerarhiju vrednota i dariva slobodu jaču od nepravdi.“ Crkva ne traži povlastice – ustvrdio je – nego primjenu načela vjerske slobode u svoj njezinoj širini. U tom vidiku veoma je važno da u središnjoj Aziji zakonodavstvo o vjerskim zajednicama jamči puno uživanje toga temeljnoga prava, poštujući međunarodne norme – upozorio je Sveti Otac.
Osvrnuvši se na Afriku, koju će ove godine posjetiti, rekao je kako Sveta Stolica izbliza slijedi događanja na tome kontinentu: posebnu pozornost treba posveti djeci. Brojna djeca u Somaliji, Darfuru i Demokratskoj Republici Kongo žive dramu izbjeglica. Riječ je o milijunima selilaca kojima je potrebna humanitarna pomoć, lišeni su osnovnih prava i ranjeni u dostojanstvu. Papa želi da obnavljanje državnih ustanova u Somaliji mogne uznapredovati kako bi prestale beskrajne patnje njezinoga stanovništva, a poželio je također rješavanje krize u Zimbabveu i Burundiju.
Obraćajući se Latinskoj Americi, osvrnuo se na temeljna prava i opće dobro. Papa je istaknuo želju južno-američkih naroda „da žive u miru, oslobođeni od siromaštva te da mogu slobodno uživati svoja temeljna prava“. Poželio je da se mogu ujediniti emigrantske obitelji, uzimajući u obzir „opravdane potrebe sigurnosti i nepovrjedivoga poštovanja osobe.“ Pohvalio je napore nekih vlada u uspostavljanju zakonitosti i u borbi protiv trgovine drogom i protiv korupcije. Izrazio je zadovoljstvo još većim zbližavanjem između Argentine i Čile, trideset godina nakon posredovanja Svete Stolice u sporu između dviju zemalja. Papa se nada da će nedavni sporazum između svete Stolice i Brazila pomoći slobodnom vršenju evagelizatorskoga poslanja Crkve i još više unaprijediti suradnju s civilnim ustanovama za cjeloviti razvoj osobe. Zadaća je crkvenih pastira – ustvrdio je – prosvjetljivati savjesti i odgajati laike, kadre odvažno djelovati u zemaljskim stvarnostima, stavljajući se u službu općega dobra.
Govoreći o stanju na starom kontinentu upozorio je na poštovanje etničkih manjina. Ohrabrio je kršćansku zajednicu u Turskoj, a poželio je da se pronađu mirna rješenja za krize na Cipru, Kavkazu, naročito u Gruziji, te za stanovnike Srbije i Kosova, vodeći računa o pravima etničkih manjina. Papa se, zaključujući govor, osvrnuo na najsiromašnija ljudska bića, a to su još nerođena djeca, zatim na druge siromašne „poput bolesnih i napuštenih starijih osoba, na podijeljene obitelji. Siromaštvo se pobjeđuje – zaključio je Benedikt XVI. – kada čovječanstvo postaje bratskije po vrednotama i prihvaćenim idealima, utemeljenim na dostojanstvu osobe, na slobodi i odgovornosti, na stvarnom priznavanju Božjega mjesta u čovjekovu životu. Papa je pozvao sve da gledaju prema „Isusu, poniznom djetetu položenom u jaslice. On nam očituje da je bratska solidarnost između ljudi pravi put u izgradnji mira i borbi protiv siromaštva.







All the contents on this site are copyrighted ©.