O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Danas slavimo očitovanje Boga cijelome svijetu, a ono što se događa na Božić spasenje je za čitavu ljudsku obitelj. Stoga je ovo blagdan koji povezuje sve ljude različitih kultura i naroda, jezika i naraštaja, jer smo svi predstavljeni u kraljevima koji, pozvani od Boga, kreću na put kako bi se poklonili Isusu, Spasitelju svijeta – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći svečano euharistijsko slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u splitskoj katedrali Svetoga Dujma.
Podsjetivši kako se ove godine obilježava 400. obljetnica Galilejeva izuma dalekozora – zbog čega je ovo na poseban način godina astronomije i zvijezda – splitsko-makarski nadbiskup ukazao je na brojne zvijezde, kako one na nebu, tako i one na zemlji. Među njima su tolike lažne zvijezde potrošnih želja, ali i prava Zvijezda vodilja, koja jedina može dati odgovor na pitanja tijeka i smisla našega života. To je Zvijezda koja je vodila pastire do Betlehema u božićnoj noći i koja je trojicu kraljeva odvela do jaslica – kazao je nadbiskup Barišić, pozvavši sve da se vode pravom Zvijezdom – Bogočovjekom Isusom Kristom.
Istoga dana, svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, koji je istaknuo kako se svi ljudi trebaju pokloniti Kristu te da vjera u Krista nije samo za neuke pastire, već i za učene mudrace. To drugim riječima znači da je moguće jedinstvo vjere i razuma – kako je još sluga Božji papa Ivan Pavao II. pisao u svojoj enciklici „Fides et ratio“. Ukoliko u životu ne bismo odvajali vjeru od razuma, bili bismo pošteđeni proizvoljnosti i poplave raznih vidjelaca, nazovi mistika i samozvanih proroka koji o svemu imaju što reći, a često tako malo poznaju i razumiju Riječ Božju – upozorio je biskup Košić. On je također kazao kako i u našoj javnosti postoji neuvažavanje kršćana intelektualaca, koje se često nastoji prikazati iracionalnima, budući da je teško oduprijeti se njihovoj zdravoj argumentaciji. Biskup Košić sve je preporučio zagovoru Svetih mudraca, kako bi molili za kršćane da priznaju mudrost, znanje i razum, da prihvate znanstvenike i intelektualce, a da ovima pomognu kako bi svoje znanje iskoristili na dobro čovjeka. Molite se za nas, da mi današnji kršćani budemo Bogotražitelji i Bogonalazitelji, prije svega u služenju zajednici, na osobit način najpotrebnijima – bolesnima, invalidima, oštećenima u ratu, zakinutima za osnovna prava čovjeka, radnika. Posebno nam pomozite i svojim primjerom nas nadahnite da s vama uvijek slijedimo Krista Gospodina, jedinu pravu zvijezdu vodilju na našemu životnom putu – zaključio je biskup Vlado Košić.
U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, a u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Agencijom za odgoj i obrazovanje, u Međubiskupijskome sjemeništu na zagrebačkoj Šalati danas je s radom započela zimska katehetska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama, na temu “Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi”. Otvarajući rad Škole, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić istaknuo je kako naš model konfesionalnog vjeronauka izaziva pozornost mnogih ozbiljnih prosvjetnih, stručnih i znanstvenih krugova, koji analitički i studijski prate globalna idejna i duhovna strujanja i različite modele vjerskog odgoja u školi te razvoj suvremenih demokracija i školstva u njima. Na temelju analize različitih iskustava u Europi, naš model konfesionalnog vjeronauka u školi postiže visoke ocjene i podršku kao jedan u sebi zdrav i stabilan model. Biskup Hranić je nadalje kazao kako Crkva želi pridonositi ostvarivanju velike i zahtjevne zadaće na doradi te trajnom usavršavanju dosadašnjeg hrvatskog odgojnog i obrazovnog sustava. Kao Crkva, duboko smo svjesni da pohvalne prosudbe europskih katehetičara i drugih stručnjaka na području školstva o konfesionalnom modelu vjeronauka u Hrvatskoj ne bi bile moguće da vjeronauk nije bio ugrađen u baš takav model hrvatskoga školstva kakvoga imamo i koji je svojom kvalitetom i temeljnim usmjerenjima izgrađivao identitet hrvatskoga čovjeka, potvrđivao njegovu vrijednost, te promicao njegovu uljudbu i kulturu - zaključio je biskup Hranić.