Kardinal Jean-Louis Tauran o dijalogu između religija

Kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, u dugom intervjuu za 'Osservatore Romano' govori o prošlogodišnjim ostvarenjima međureligijskoga dijaloga, posebice između katolika i muslimana, te o njegovim izgledima u 2009. godini. Što se pak tiče teološkoga dijaloga s muslimanima, kardinal podsjeća da se u Izjavi 'Gospodin Isus', o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve, razlikuje između teološke vjere (shvaćene kao prihvaćanje objavljenje istine o Trojedinome Bogu) i vjerovanja drugih religija; budući da se ne može poistovjećivati vjera s vjerovanjima, ne može se govoriti o teološkome dijalogu između katolika i vjernika drugih religija.
Osim toga, mora se pojasniti riječ „monoteist“ jer kršćani u odnosu na druge vjernike imaju različit odnos s Bogom i sa svetim tekstovima. Kršćanstvo nije „religija knjige“, nego Riječi, koja je Osoba, to jest Isus, unatoč tome s drugim religijama moguće je istinski raspravljati o stvaranju, životu, obitelji, molitvi, postu i vječnome životu. U 2008. godini, prema kardinalu Tauranu, puno se postiglo na području važnosti međusobnih odnosa, uljudnoga i srdačnoga prihvata, a istaknuo je poboljšanje ozračja susreta s predstavnicima i vjernicima drugih religija: uzajamno poštovanje, srdačnost i pravi dijalog koji se ne boji različitih gledišta.
U intervjuu se podsjeća na polemiku nastalu nakon Papina pisma talijanskome senatoru Marcellu Peri za njegovu knjigu „Zašto se moramo nazivati kršćanima“, kada su brojni ustvrdili da Benedikt XVI. poriče mogućnost dijaloga između religija, stoga kardinal podsjeća na Papine riječi u početku pontifikata: Crkva želi nastaviti graditi mostove prijateljstva sa sljedbenicima svih religija, s ciljem traženja istinskoga dobra za svaku osobu i društvo općenito – rekao je Benedikt XVI. A nekoliko mjeseci poslije, pred muslimanskom zajednicom u Njemačkoj rekao je da se ne može dijalog između kultura i naših religija svesti na povremenu odluku jer je on životna potreba o kojoj ovisi naša budućnost.
Govoreći o odnosu s hinduistima, kardinal smatra da je on puno kritičniji: u pitanju je socijalni i politički problem više od vjerskoga sukoba. Katolicima se zamjera da promiču socijalnu emancipaciju, unatoč tome lokalna će Crkva nastaviti put dijaloga tražeći od hinduističkih vođa poštovanje vjerske slobode i savjesti, a od političkih vođa zahtijevat će uvjete za fizičku sigurnost građana te učinkovito zauzimanje protiv diskriminacije i odvajanja. Kardinal je podsjetio na doprinos nedavno održane Biskupske sinode, na kojoj se mogla produbiti poruka riječi Božje, istaknulo se duhovno bogatstvo nekršćanskih religija.
Govoreći o očekivanjima od 2009. godine spomenuo je izvanrednu Biskupsku sinodu za Afriku, na kojoj će se promišljati o poruci koju tradicionalne afričke religije upućuju Crkvi i svijetu. Bez podcjenjivanja teškoća i neodlučnosti, kardinal očekuje puno od programa za 2009. godinu, a smatra da su religije pozvane, unatoč manama svojih sljedbenika, da budu škola ljudskosti i bratstva. Razgovarati s njihovim odgovornima uvijek je duhovno iskustvo kako bi se otkrilo da su vjerska sloboda i skladan suživot bitni uvjeti za narod i za prijateljstvo među narodima. Veliko je zanimanje za susret mješovitoga odbora za dijalog između Papinskoga vijeća i islamskoga sveučilišta al–Azhar, koji će se održati 24. i 25. veljače u Rimu, u spomen posjeta Ivana Pavla II. tome sveučilištu 24. veljače 2000. godine.