Svjetska astronomska godina

Ujedinjeni narodi su 2009. godinu proglasili Međunarodnom godinom astronomije kako bi obilježili 400. obljetnicu prvih astronomskih promatranja koje je Galileo Galilej ostvario 1609, promatrajući dalekozorom nebo. To je ujedno prigoda da se govori o višestranom doprinosu astronomije na putu čovječanstva, ali i da se prodube veze između znanosti i vjere, upravo polazeći od rasprave započete takozvanim „slučajem Galileo“.
Govoreći o važnosti obljetnice za Crkvu, isusovac otac José Gabriel Funes, ravnatelj Vatikanske zvjezdarnice, rekao je u razgovoru za naš radio kako se ove godine sjećamo prvih Galilejevih astronomskih promatranja dalekozorom. Mislim da je ovo za Crkvu veoma dobra prigoda, s jedne strane, da bolje očituje svoju zauzetost za znanost, naročito za astronomiju, a s druge pak da govori od drugim argumentima, više pastoralnim i vjerskim, jer promatranje ljepote svemira pomaže nam bolje shvatiti Stvoriteljevu ljepotu – istaknuo je otac Funes.
Na upit može li znanost približiti vjeri, rekao je kako znanost može pomoći približavanje vjeri. Današnje saznaje o položaju Zemlje u svemiru – maloga planeta koji kruži oko Sunca, koje je naša najbliža zvijezda u svemiru od 100 milijardi galaksija – pomaže nam bolje shvatiti svoju krhkost, kako u svome postojanju ovisimo o Stvoritelju – kazao je otac Funes.
Na primjedbu kako se Crkvu, premda oduvijek promiče astronomiju, optužuje zbog natražnjaštva, rekao je ta činjenica može imati korijene u „slučaju Galilej“, a možda i stoga jer ne uspijevamo učinkovito priopćiti sve što Crkva čini za znanost te kako su povijesno brojne znanosti u samom početku bile povezane s Crkvom. Govoreći pak o slučaju Galilej, rekao je kako je Ivan Pavao II, u glasovitom govoru Papinskoj akademiji 1998. godine, rekao da postoje dva spora u „slučaju Galilej“. Prvi se odnosi na tumačenje Biblije, kako treba shvaćati Bibliju: zasigurno ne u doslovnome smislu. U tome smislu, Galilej je pridonio biljem shvaćanju Biblije. S druge pak strane, bio je pastoralni spor, u smislu da nam on može pomoći u budućnosti, uvijek kad se pojavi neka nova znanstvena ideja ili kulturni izazov za koje nismo spremni. Veoma je važno ono što je rekao Ivan Pavao II, a on je podsjećao kako pastir mora, s jedne strane, biti pozoran i mudar, a s druge pak, mora također biti odvažan dati prikladan odgovor na nove izazove – zaključio je otac Funes.