Crkva i društvo

Svakoga dana više od 2000 djece izgubi život slijedom „slučajnih“ nezgoda, a barem bi polovica njih mogla biti spašena. Na to je upozorilo prvo Svjetsko izvješće o prevenciji nezgodâ kod maloljetnika, koje je 10. prosinca predstavljeno u Hanoiju, u Vijetnamu. Izvješće su pripremili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF, a upotpunjeno je i Europskim izvješćem. Ta su dva istraživanja pokazala da su nezgode glavni uzrok smrti u djece starije od 9 godina, da 95% žrtava živi u zemljama niskih i srednjih prihoda, i da svake godine desetci milijuna maloljetnika završe u bolnici, od kojih mnogi ostaju invalidi do kraja života.
Pet je glavnih uzroka smrti i invaliditeta kod djece i mladih, uzrokovanih nezgodama. Na vrhu crne ljestvice su prometne nezgode u kojima svake godine pogine 260.000 djece u cijelom svijetu, a gotovo šesnaest i pol tisuća u Europi. Utopi se više od 175.000 djece u svijetu, a 5000 u Europi. Od opeklina premine gotovo 96.000 djece u svijetu i 1700 u Europi. Od posljedica pada premine gotovo 47.000 djece i 1500 u Europi. I na posljetku, više od 45.000 djece u svijetu, a 3000 u Europi, umre od trovanja. U spomenutim se izvješćima potom preporučaju djelotvorne mjere prevencije, poput sigurnosnih pojasa i dječjih kaciga; regulatora temperature za toplu vodu; sigurnosnih zatvarača na lijekovima, otrovnim tvarima i upaljačima; odvojenih staza za bicikle i motocikle; sigurnih igračaka i prostora za igru; kao i usluga hitne liječničke pomoći i rehabilitacije.
Tržišni fundamentalizam je protiv dostojanstva osoba – istaknuli su japanski biskupi u prigodnoj poruci za obilježavanje 60. obljetnice Opće povelje o pravima čovjeka. Gospodarska bijeda je opasnost za svjetski mir, a stroga i bez moralnih pravila primjena tržišnih zakona glavni je uzrok ponižavanja ljudskoga dostojanstva – ustvrdili su biskupi.
U poruci, koju je prenio vatikanski dnevnik 'Osservatore Romano' biskupi smatraju kako je za očuvanje mira neophodno, još više u ozračju sadašnje nesigurnosti zbog svjetske gospodarske krize, jamčiti svima poštovanje ljudskih prava, oslobađajući narode od bijede. Biskupi su svjesni prevaljenoga puta nakon dva svjetska rata i napora brojnih osoba i organizacija da se usvoji Opća povelja o čovječjim pravima. Ali, upozoravaju kako je „nejednaka raspodjela bitnih sredstava za život i slijedom toga nejednaka raspodjela stečenoga blagostanja povećala razlike između bogatih i siromašnih zemalja, te da je tržišni fundamentalizam kriv za sadašnje stanje.
Riječ je o bezobzirnoj primjeni tržišne logike, koja je „prouzročila goleme štete poput uništavanja okoliša i klimatskih promjena, kao i rast cijena prehrambenih proizvoda i goriva. To je – dodaju biskupi – posljedica „bezdušnoga tržišta“ koje je učinilo još bjednijim stanje mnoštva siromašnih u svim dijelovima svijeta, dovodeći u pitanje temeljno pravo na život“. Biskupi izjavljuju da „ako pojedinci, poduzeća i Narodi ustraju gledati jedino vlastite interese, ljudsko će dostojanstvo biti gaženo, a svijet će postati nasilnije i bezobličnije mjesto gdje će žrtve bijede i očaja, čije je ljudsko dostojanstvo pogaženo, postati lak plijen poziva na nasilje te će tako i sami postati prekršitelji mira. Nema vremena za gubljenje – upozoravaju japanski biskupi, ističući kako kriza nije samo strukturalna ne je i moralna. Stoga se obraćaju čitavome društvu, počevši od japanskih katolika. Ako ne učinimo svojim gledište onih koji su rubni – zaključuju biskupi – mi se, a da to i ne želimo, stavljamo uz one koji kažu kako je neizbježno izvjesno kršenja ljudskih prava.
U sjedištu Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo (FAO) u Rimu, 16. prosinca je završen dvodnevni okrugli stol o etičkim i pravnim pitanjima vezanima uz klinička ispitivanja u zemljama u razvoju. Skup, koji je organizirao Institut UN-a za međuregionalne zločine i pravosuđe, zajedno s Talijanskom agencijom za lijekove, bio je prigoda za utvrđivanje stanja u, do sada primijenjenim, mjerama za zaštitu pravâ onih koji se podvrgavaju takvim pokusima, i to posebice u siromašnim zemljama.
Širenje kliničkih istraživanja na ljudskim bićima, a posebice u zemljama u razvoju, potiče, naime, sve veću zabrinutost zbog etičkih posljedica, ali i zbog rizika povezanih s lošim izvođenjem ispitivanja. Među najosjetljivijim temama o kojima se govorilo na skupu, bilo je važeće zakonodavstvo i razina zaštite sudionikâ u biomedicinskome istraživanju u Africi. U tom je smislu važan cilj utvrditi zemlje u kojima je najhitnije posebno obrazovanje o etičkome razmatranju normi, te o djelotvornosti nadzora.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o sadašnjim mjerilima za izbor osoba koje se podvrgavaju ispitivanjima, Umberto Filibeck, iz Talijanske agencije za lijekove, napomenuo je kako u nekim zemljama pojedinci pristaju na ispitivanje, ne zato što su doista uvjereni u moguću blagodat koja bi mogla iz njega proizići, nego je vjerojatnije da će na ispitivanje pristati, ili zbog toga što im to donosi ekonomsku zaradu – što na Zapadu nije nikako dopušteno – ili zbog toga što je to jedini način na koji mogu doći do terapije, koju im inače njihove zdravstvene organizacije ne omogućuju.