U Vatikanu svečano proslavljena 60. obljetnica Opće povelje prava čovjeka

Prava čovjeka su slaba ako se ne temelje na Bogu – ustvrdio je Benedikt XVI. na koncu jučerašnjeg svečanog koncerta u dvorani Pavao VI., održanog u prigodi 60. obljetnice Povelje o pravima čovjeka. Papa je Opću povelju o ljudskim pravima nazvao „veoma visokom uporišnom točkom međukulturnoga dijaloga“. Opću povelju prava čovjeka Ivan Pavao II. nazvao je „miljokazom na putu moralnoga napretka čovječanstva“. Papa Benedikt XVI. čak ju smatra „odlučnim korakom na teškom i zahtjevnom putu prema miru i slozi“. Crkva ljudska prava oduvijek smatra izrazom transcendentalnoga dostojanstva osobe, koju Bog ljubi poradi nje same, ciljem a nikad sredstvom. Ta prava – ustvrdio je Benedikt XVI. – utemeljena su na naravnome zakonu zapisanom u ljudskom srcu, a ne mogu biti predmet jednostavnih dogovora ili promjenljivih mišljenja: jer bi postala slaba i izbirljiva prava, podvrgnuta samovolji jačih. Ona naprotiv moraju vrijediti za sve i uvijek. Stotine milijuna naše braće i sestara gledaju ugrožena svoja prava na život, slobodu i sigurnost. Ne poštuje se uvijek jednakost među svima, u svačijem dostojanstvu, a nove se zapreke podižu zbog rase, religije, politike i drugih uvjerenja. Stoga valja osnažiti zajedničko zauzimanje u promicanju i boljem definiranju prava čovjeka, a također treba umnožiti napore kako bi se jamčilo poštovanje prava – upozorio je Benedikt XVI.
Kada se ne priznaje pravo na život i vjersku slobodu, upitno je poštivanje i drugih prava – ustvrdio je kardinal Bertone u govoru prije koncerta. Poštovati ljudska prava znači suprotstaviti se srozavanju koje u brojnim našim društvima dovodi u pitanje etiku života i rađanja, braka kao i odgoja, uvodeći individualistički vidik na kojemu proizvoljno temeljiti nova, pravno neodređena prava. Braniti ljudska prava znači ne izjednačivati ih s jednostavnim i često ograničenim sporednim potrebama. Univerzalnost osobe je mjerilo koje ljudskim pravima daje obilježje univerzalnosti, kako bi se izbjegle djelomične primjene i relativističke teorije. Gospodarske strukture koje nisu sukladne s vrednotom čovjeka danas zaboravljaju da je solidarnost glavno obilježje obitelji. Stoga se s pravom pita ne napušta li se shvaćanje o osobi jer od subjekta sve više postaje objekt gospodarske djelatnosti, a često je svedena da jedino traži prava povezana sa svojom ulogom potrošača – istaknuo je kardinal Bertone i dodao kako su sva prava jednaka.
Tko je osjetljiv na prava, mora se također boriti za pravo na život i vjersku slobodu. Kada se ne poštuje pravo na život i vjersku slobodu onda se i druga prava tresu. Ponekad se pravo na vjersku slobodu tumači kao pravo na bogoštovlje, dakle nešto sasvim privatno, a to se pravo sve više zamjenjuje s neodređenim pravom na snošljivost. Svima je posve očevidno da religija izravno utječe na odvijanje života i međunarodne zajednice. Unatoč tome neki ju žele isključiti iz izgradnje društvenoga poretka, a pozivaju se na poštivanje pluralizma koji obilježava suvremeno društvo. Opća povelja od 1948. godine je svršetak i početak. Pozvana je danas braniti slobodu i njezina pravila ali i spriječiti njihovo izopačenje u nijekanje prvenstva ljudskoga bića. – zaključio je kardinal Bertone.
Govoreći o 60 godina Opće povelje u razgovoru za naš radio Giuseppe Dalla Torre, pravnik, rekao je kako se može govoriti o svjetlu i tami u dosadašnjem poštovanju ljudskih. Svijetla strana je prije svega u tome što je na planetarnoj razini tijekom ovih 60 godina porasla svijest o postojanju neupitnih prava, koja se temelje na dostojanstvu ljudske osobe, te da se ta prava mora štititi, jamčiti i ne smije ih se povrjeđivati. Osim toga, uživanje ljudskih prava prošireno je na svjetsku razinu. Tamna strana je pak što se kroz šezdeset godina nije uspjelo posvuda učvrstiti niti učiniti da se poštuju proglašena prava – zaključio je profesor Dalla Torre i dodao kako ljudskim pravima, poglavito na Zapadu, prijeti individualistička i relativistička kultura: svaki prohtjev, interes čak i osobne želje želi se uzdići na postolje temeljnih ljudskih prava. To je način da se oslabi temeljna prava i relativizira njihov sadržaj. A pravno nije moguće štititi niti priznati sve što se želi.