Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan mira 2009. godine

„Suzbijati siromaštvo, graditi mir“, naslov je poruke pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira koji se obilježava 1. siječnja 2009. godine, a koja je, u nazočnosti kardinala Renata Raffaela Martina, predsjednika Papinskoga vijeća za pravdu i mir, te biskupa Giampaola Crepaldija, tajnika vijeća, 11. prosinca predstavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice.
Drama bijede koja krši pravâ stotina milijuna ljudi, podupirući ili pogoršavajući sukobe, nameće se savjesti čovječanstva. Papa stoga poziva na suzbijanje siromaštva u svijetu kako bi se izgradio mir. Međutim, valja prijeći točno određeni put: promijeniti stil života, uzore proizvodnje i potrošnje, te utvrđene strukture vlasti koje danas upravljaju društvom. Nije riječ o čisto vanjskoj radnji; potrebno je, naime, napustiti mentalitet koji siromašne smatra (…) teretom i neugodnim uznemirivačima koji žele potrošiti ono što su drugi proizveli. Potrebno je na siromašne gledati u svjesnome vidiku da smo svi sudionici jednoga jedinog Božjeg nacrta – onoga o pozivu da budemo samo jedna obitelj. Uostalom, pohlepa i skučenost obzorâ stvaraju nepravedne sustave koji prije ili poslije svima podnose račun. Samo ludost može (…) dovesti do izgradnje pozlaćene kuće, oko koje se nalazi pustoš ili propadanje – istaknuo je Sveti Otac.
Papa Benedikt XVI., osim toga, upozorava na sve veće razlike između bogatih i siromašnih, na aktualnu prehrambenu krizu obilježenu, ne toliko nedostatkom hrane, koliko teškoćama u pristupu hrani i pojavi spekulacije, kao i skandalu nerazmjera koji postoji između problema siromaštva i mjerâ predviđenih za suočavanje s njime. Nasuprot svemu tome, Papa ističe povećanje vojnih troškova koje bi moglo ubrzati utrku u naoružanju, te prouzročiti nastajanje čitavih područjâ nerazvijenosti i očaja. Osim toga, tehnološki raskorak, isključenje iz svjetskih trgovačkih tijekova i kretanje cijena, još više povećavaju udaljenost između Sjevera i Juga. Siromašne zemlje, posebice afričke, trpe zbog dvostruke marginalizacije – imaju niže zarade, a cijene njihovih poljoprivrednih proizvoda i njihovih sirovina rastu sporije od industrijskih proizvoda bogatih zemalja.
Sveti je Otac potom izrazio zabrinutost zbog pandemijskih bolesti poput malarije, tuberkuloze i side. Međunarodna zajednica još uvijek premalo čini u njihovu suzbijanju, pa su pogođene zemlje ponekad podvrgnute ucjenama onih koji gospodarsku pomoć uvjetuju primjenom politikâ suprotnih životu. Što se pak, na poseban način, tiče side, Papa poziva na preuzimanje obveze u kampanjama koje poučavaju, posebice mlade, seksualnosti primjerene dostojanstvu osobe, jer – pojasnio je Papa – pothvati poduzeti u tom smislu, već su dali važne rezultate, smanjujući tako širenje bolesti. Osim toga, potrebno je i najsiromašnijima omogućiti pristup lijekovima.
Osvrćući se na one koji siromaštvo povezuju s demografskim razvojem, poruka šalje snažnu kritiku na kampanje za smanjenje rađanja, koje se provode na međunarodnoj razini, i to metodama koje ne poštuju ni dostojanstvo žene, ni pravo bračnoga para da odgovorno odluči o broju djece, a one često, što je još gore, ne poštuju čak ni pravo na život. Ubojstvo milijunâ nerođene djece, u ime borbe protiv siromaštva – piše u poruci Sveti Otac – u stvari je uklanjanje najsiromašnijih među ljudskim bićima. Papa Benedikt XVI. stoga daje jedan objektivni podatak: činjenicu da su posljednjih godina iz siromaštva izišle zemlje obilježene znatnim demografskim porastom, te su se na međunarodnoj sceni pojavile kao nove gospodarske sile, ostvarujući brzi razvoj upravo zahvaljujući velikom broju stanovnika. Drugim riječima – primijetio je Papa – pučanstvo se potvrđuje kao bogatstvo, a ne kao čimbenik siromaštva.
Dokument nadalje ističe i jedan strašan podatak: gotovo polovicu siromašnih u cijelome svijetu čine djeca. Papa stoga poziva na zaštitu institucije obitelji, jer kada obitelj oslabi, štetu neizbježno podnose djeca. Kao i kada nije zaštićeno dostojanstvo žene i majke, oni koji podnose posljedice, ponovno su, uglavnom djeca. Što nam je stoga činiti? Globalizaciju treba voditi solidarnost – napominje Papa – jer ona sama nije u stanju izgraditi mir, a u brojnim slučajevima, štoviše, stvara podjele i sukobe. Potrebno je boriti se protiv kriminaliteta i ulagati u odgoj ljudi, razvijajući na cjeloviti način specifičnu kulturu inicijative. Politike koje se temelje izrazito na asistenciji, pomoći ugroženima, u korijenu su brojnih neuspjeha u pomoći siromašnim zemljama. Potrebno je dati i više prostora građanskome društvu. Međutim, u konačnici, - zaključio je Sveti Otac – u borbi protiv siromaštva (…) potrebni su muškarci i žene koji u dubini žive bratstvo, gledajući u siromašnima Kristovo lice.