Konvencija protiv kasetnih bombi

Bar 100 država je 3. prosinca bilo zastupljeno u Oslu, u Norveškoj, na potpisivanju Konvencije koja zabranjuje uporabu, proizvodnju, prijenos i skladištenje kasetnih bomba, čiji je tekst usvojen 30. svibnja u Dublinu. Konferencija je završni čin dugog procesa koji je u veljači 2007. godine započeo u Oslu. Osvrnuvši se na potpisivanje Konvencije u razgovoru za naš radio nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, rekao je kako je međunarodno javno mnijenje složno odgovorilo na patnje žrtava kasetnih bomba koje su ostavile trag u raznim zemljama, a i danas nastavljaju žeti žrtve. Nedostaju neke zemlje, proizvođači i korisnici tih bombi, ali njihova nenazočnost nije poljuljala veliku većinu zemalja, nazočnih u Oslu, da potpišu, a neke čak i odmah ratificiraju ovu novu konvenciju – istaknuo je nadbiskup Tomasi.
Na novinarovu primjedbu kako nisu bile nazočne Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Izrael, Indija te još neke države, rekao je kako je golema zastupljenost zemalja u neku ruku moralni pritisak na spomenute zemlje, da se možda putem Konferencije za razoružanje Ujedinjenih naroda eventualno potpiše obvezujući protokol, sličan ovome potpisanom u Oslu, što bi i u tim zemljama postupno dovelo do zabrane tih bomba – istaknuo je nadbiskup.
Na upit što znači za Afriku potpisivanje konvencije, rekao je da je Zambija predstavljala sve afričke zemlje, premda su neke bile nazočne i potpisale konvenciju. Želja je da se s kontinenta istrijebi to smrtonosno sredstvo; konvencijom se željelo istaknuti žrtve, obitelj i zajednicu; zabranom tih bomba želi se omogućiti učinkovitiji razvoj u raznim državama. To je veoma važno za Afriku, ali je isto tako važno za Kambodžu. Laos, Vijetnam, gdje već četrdeset godina, i više, od tih bomba stradaju ljudi. Ovdje valja spomenuti i jug Libanona čije se stanovništvo, nakon posljednjega izraelskog bombardiranja, svakodnevno sučeljava s tim ubojitim sredstvima – primijetio je nadbiskup Tomasi.
Govoreći pak o ulozi Svete Stolice u usvajanju konvencije, rekao je kako je Sveta Stolica bila vrlo aktivna; željeli smo da svi shvate kako ovo novo poglavlje humanitarnoga zakona može otvoriti vrata prije svega nadi: u prvom redu, za žrtve, potom, ova gesta i konvencija, koja će, nadamo se, brzo postati obvezujuća, može postati simbol za mukotrpni put nuklearnoga i drugih vrsta razoružanja, poput trgovine malokalibarskim oružjem; moguće je dakle postići pozitivne rezultate unatoč negativnim predznacima koji bi mogli priječiti dijalog i pregovore. U konačnici, čini mi se da smo uspjeli staviti izvan uporabe velik dio tih uzročnika patnji, smrti i zakrčiti put razvoju i uporabi kasetnih bombi, poglavito u područjima gdje su najviše stradavali civili. Postavljena je razdjelna crta između borbe i civila, premda je, glavni cilj očuvati mir te izbjeći civilne i vojne žrtve u sukobima koji svaki dan izbijaju – zaključio je nadbiskup Tomasi.