Liberalizam se mora otvoriti Bogu

Benedikt XVI. je filozofu i senatoru Marcellu Peri u znak zahvale napisao pismo za prinos koji nudi u svojoj knjizi, a u kojoj dokazuje kako se liberalizam temelji na odnosu osobe s Bogom. Knjiga je naslovljena 'Liberalizam, Europa, etika' a u njoj je objavljeno i Papino pismo. Pošto je priznao da je čitanje bilo veoma zanimljivo, Papa odobrava filozofsko promišljanje u kojem autor analizira bit liberalizma, počevši od njegovih temeljnih postavki, dokazujući da biti liberalizma pripada njegova ukorijenjenost u kršćanskoj slici o Bogu: njegov odnos s Bogom od kojega smo primili dar slobode, a čovjek slika Božja. Marcello Pera, bivši predsjednik Talijanskoga senata, proučava austrijskoga filozofa Karla Poppera, teoretičara „otvorenoga društva“, čiji je bio osobni prijatelj. Nepobitnom logikom – stoji u Papinu pismu – Vi dokazujete kako liberalizam gubi svoju osnovu i sam sebe uništava ako se odriče svoga temelja. Ništa manje nisam ostao zadivljen vašom analizom slobode i analizom multikulturnosti u kojima Vi iznosite nutarnju proturječnost toga pojma, a slijedom toga njegovu političku i kulturnu nemogućnost. Od temeljne je važnosti – dodao je Sveti Otac – vaša analiza onoga što može biti Europa i njezin ustav u kojem se Europa ne pretvara u kozmopolitsku stvarnost, nego ,polazeći od svoga kršćansko-liberalnoga temelja, otkriva svoj vlastiti identitet. Osim toga, Papa smatra da je u knjizi posebno sadržajna analiza „pojmova međureligijskoga i međukulturalnoga dijaloga. Austrijski filozof- istaknuo je Papa – veoma jasno tumači kako međureligijski dijalog u užem smislu riječi nije moguć, a žuran je međukulturni dijalog koji produbljuje kulturni odraz osnovne religijske odluke. O religiji nije moguć pravi dijalog, a de se u zagrade ne stavi vlastita vjera, stoga treba u javnosti sučeliti se s kulturnim posljedicama temeljnih religijskih odluka, pojašnjava filozof. Na tome području su mogući dijalog, uzajamno ispravljanje i obogaćivanje – tvrdi filozof. O značenju svega toga za suvremenu etičku krizu smatram veoma važnim to što Vi kažete o liberalnoj etici. Prema Papi, Pera dokazuje da se liberalizam, ako želi ostati vjeran samom sebi, može povezati s naukom o dobru, poglavito s onim kršćanskim koji mu je sličan, nudeći tako prinos nadvladavanju krize. Ova je knjiga sa svojom trijeznom racionalnošću, svojom opširnom filozofskom informiranošću i snagom svoga dokazivanja, po mome mišljenju, od temeljne važnosti u ovome trenutku za Europu i za svijet – stoji u zaključku Papina pisma.
I intervjuu za Radio Vatikan, 28. studenoga, Pera je priznao kako se nada da će Benedikt XVI. pomoći liberalizmu da nađe svoje korijene. Njegovo učiteljstvo – istaknuo je Pera – izazov je za nevjernike i laike na njihovom samom terenu. Papa ih ne poziva da se obrate, nego da nađu zajedničko stajalište o zajedničkim slobodama i zajedničkim pravima čovječanstva. Ovaj Papa nije slučajno papa međukulturnoga dijaloga, to jest onoga dijaloga koji mora staviti u žarište temeljna prava čovjeka, koja svi moraju prihvatiti – dodao je Pera, potom je objasnio zbog čega je liberalizam katkada bio protukršćanski. Obzirom na Europu postoji povijesno opravdanje – podsjetio je Pera. Brojni su se liberali često sukobili s Katoličkom crkvom, a to je gorka činjenica europske a ne američke povijesti. Neke nacionalne države, primjerice Italija i Francuska, nastale su kroz borbu i prijepor s Katoličkom crkvom. Posljedica toga je pojava antiklerikalizma iz kojeg je proizišlo to što u knjizi nazivam „laičkom jednadžbom“, to jest liberal jednako ne kršćanin. To je grješka, jer može se raspravljati o povijesnim zaslugama i krivicama Katoličke crkve u Europi u trenutku nastajanja nacionalnih država, ali se ne može dovoditi u pitanje važnost kršćanske poruke. To danas veoma dobro vidimo, jer ako se odlučimo za ovo drugo, da od antiklerikalizma prijeđemo na anti-kršćanstvo, to što nazivam odmetništvom od kršćanstva, mi gubimo kvalitete, vrline i same temelje slobode i onih prava na kojima se temelje naše liberalne države – zaključio je filozof Pera.