Međunarodna konferencija u Dohi

Sučeliti se s financijskom krizom te pokrenuti procese kadre za borbu protiv siromaštva izazovi su za Međunarodnu konferenciju Ujedinjenih naroda o Financiranju razvoja koja sutra započinje u Dohi, u Kataru. Šefovi vlada i država, članica Ujedinjenih naroda, će do 2. prosinca raspravljati o inicijativama i nacrtima za međunarodnu suradnju. Nakon skupa G-20 održanoga u Washingtonu, na kojemu se tražilo srednjoročno rješenje tržišne krize, Međunarodni monetarni fond upozorio je na mogućnost nove katastrofalne financijske krize.
Osvrnuvši se na svjetsku krizu u razgovoru za naš radio nadbiskup Celestino Migliore, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, rekao je da bi svjetska financijska kriza mogla postati katastrofalna ako se ne suzbiju njezini utjecaji na druge krize: gospodarsku, prehrambenu i energetsku. Čini se da je neophodan odlučan povratak javnoga sektora u financijska tržišta; potrebno je povećati suradnju i slogu u taženju rješenja; treba oživjeti neke osnovne dimenzije financija poput vrjednovanja rada nad kapitalom, ljudskih odnosa nad financijskim transakcijama, etike nad jedinim kriterijem učinkovitosti – upozorio je nadbiskup Migliore.
Na novinarovu primjedbu kako Papinsko vijeće strahuje od novih protekcionizama, rekao je da stručnjaci smatraju veoma opasnim podizanje novih zapreka razmjeni dobara i ulaganjima. To bi samo još više zaoštrilo sadašnju gospodarsku krizu – istaknuo je nadbiskup i dodao kako je Benedikt XVI. u govoru u Ujedinjenim narodima zatražio veće sudjelovanje zemlja u razvoju u donošenju odluka. Papa je govorio o krizi multilateralnoga konsenzusa jer ovisi o odlukama nekolicine, a svjetski problemi zahtijevaju složno djelovanje međunarodne zajednice. Jedna od pouka iz ove krize o kojoj rijetki govore a veoma je važna jest da su najpouzdaniji, odnosno da dugove plaćaju i kredite vraćaju upravo najsiromašniji, oni koji su se zadužili kako bi si osigurali pristojan život. Gledajući postignute uspjehe u nekim zemljama, zaključuje se da su najbolji rezultati tamo gdje se ulagalo u zdravstvo, odgoj, građevinarstvo i zapošljavanje. Osim blagostanja ti su programi promicali sklad, miran suživot i suradnju – istaknuo je nadbiskup.
Govoreći pak o transparentnosti financiranja gospodarstva, rekao je kako se mora preurediti proces financiranja, odnosno usvojiti kriterije prikladnije ljudskoj osobi koja upravlja i koristi se financijama. Propisi i etički kodeksi postojali su prije krize, ali je problem u tome što se nije kažnjavalo one koji nisu poštivali pravila. Osim toga, pitanje je i moralnoga autoriteta upravitelja na raznim razinama, oni su dužni od zloporabe lukavaca štiti građane, poglavito radnike, štediše, obične ljude koji nisu vješti financijskim mehanizmima – rekao je nadbiskup.
Na upit kakav će Sveta Stolica dati doprinos međunarodnoj konferenciji, rekao je kako je Sveta Stolica uporno pratila i aktivno sudjelovala u pripremanju konferencije. Mi smo se usredotočili na neke točke, poput korištenja ljudskih resursa u zemljama u razvoju za vlastiti razvoj kako bi se mogle oprijeti novoj vrsti gospodarskoga kolonijalizma. Osim toga, surađivali smo u izradi prijedloga za međunarodnu trgovinu, za javnu potporu razvoju, za vanjski dug. Sudjelovanje Svete Stolice naročito smatramo važnim radi potpore i ohrabrenja drugima da se obvežu poticati razvoj, bilo iz solidarnosti bilo iz političke potrebe. Iz ove ćemo krize izići ako smo složni, propast ćemo ako se svima ne stave na raspolaganje sredstva za prevladavanje krize – zaključio je nadbiskup Migliore.