Zaštita selilaca bez prava

Uzimajući u obzir više od 200 milijuna selilaca, izbjeglica i prognanika, Sveta Stolica potiče na uspostavljanje kulture solidarnosti koja poštuje materijalne i duhovne potrebe, a ponajviše ljudsko dostojanstvo tih osoba. Taj je poticaj ponovljen i tijekom seminara o selilaštvu, koji je, na poticaj Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Vijeća biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara (SECAM) održan u Liverpoolu. Susret, koji je završio 23. studenog, organiziran je u okviru niza susreta usmjerenih na promicanje suradnje među Crkvama tih dvaju kontinenata. Riječ je o vrlo važnoj suradnji - istaknuo je u razgovoru za našu radio postaju nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika.
Početak dijaloga između ta dva kontinenta, doista je milost, pa i što se tiče Crkve. To je znak biskupskoga kolegijaliteta, shvaćenoga u širem smislu, na dva temelja: zajedništvu i solidarnosti. Oni su zacijelo kruh naš svagdašnji: Crkva kao zajedništvo i Crkva sa solidarnošću – primijetio je nadbiskup te dodao kako činjenica da se želi ustvrditi stanje vezano uz ljudsko kretanje, predstavlja potporu i utjehu za one koji se zalažu na tom području. Ljudsko kretanje je jedan od znakova sadašnjega vremena, a Crkva želi imati posebni pastoral za te osobe – kazao je nadalje nadbiskup, te dodao da je to bila velika intuicija pape Pija XII., u dokumentu 'Exul familia', koji obuhvaća sve ono što je već bilo učinjeno u prvih 50 godina prošloga stoljeća.
Na novinarov upit o problemu osoba koje su bez dokumenata, a time i bez pravâ, nadbiskup je istaknuo kako u svijetu postoji više od pet milijuna apatrida, odnosno ljudi bez domovine, bez državljanstva, a među njima su vrlo brojna djeca. To znači da, praktički, nemaju nikakvih prava, a u konačnici, to znači i da ne mogu pohađati školu i, između ostaloga, da nemaju pravo na liječničke usluge – napomenuo je nadbiskup. Izrazivši potom nadu i pouzdanje, jer – kako je kazao – vjerujem da, uz sve zloće koje mi ljudi posjedujemo, u duhu svakoga čovjeka postoji Božji trag, unatoč ograničenjima i, ponekad, viđenjima ili nedostatku viđenja što se tiče pojave selilaštva. Ne treba se zavaravati da je to prolazna pojava. Stoga i mi tu temu – ne „problem“, nego „temu“ – trebamo pozorno razmotriti. Namjerno govorim o temi, a ne o problemu, jer je još Ivan Pavao II., a i sada Benedikt XVI., rekao da na selilaštvo ne treba gledati samo kao na problem. Tu pojavu valja vidjeti i kao dar, sa svim pozitivnim vidicima koje on može donijeti, i pritom, naravno, nadvladati sve teškoće – napomenuo je na koncu nadbiskup Marchetto.