Svemir nije kaotičan nego uređen sustav

Svemir nije kaotičan nego uređen sustav, u njegovom nutarnjem ustroju moguće je „čitati“ nazočnost Stvoritelja, zahvaljujući prinosu i stalnom razvoju znanosti – rekao je Benedikt XVI. sudionicima na plenarnome zasjedanju Papinske akademije za znanosti, na kojemu se raspravlja o najnovijim znanstvenim otkrićima o postanku i razvoju svemira, tvari i života.
Ustvrditi da je stvaranje svemira i njegov razvoj djelo Stvoriteljeve „providnosne mudrosti“ ne znači da se stvaranje odnosi samo na početak povijesti svijeta i života. To znači da Stvoritelj „prouzrokuje te razvoje“ i da ih „neprestano podupire. Tema plenarne skupštine Papinske akademije za znanosti 'Znanstveni pokušaji o razvoju svemira i životu', pobuđuje veliko zanimanje – primijeti je Papa – jer brojni naši suvremenici danas razmišljaju o postanku živih bića, o njihovu uzroku i svrsi te o smislu ljudske povijesti i svemira. U tome kontekstu naravno iskrsavaju pitanja koja se odnose na odnos između znanstvenoga tumačenje svijeta i tumačenja koje nudi kršćanska objava. Moji su prethodnici, Pio XII i Ivan Pavao II.,smatrali da nema nikakve opreke između vjerskoga shvaćanja stvaranja i dokaza koje nude empirijske znanosti – rekao je Benedikt XVI.
Ako je filozofija „u svojoj početnoj fazi“ predložila takoreći „horizontalnu“ ideju o nastanku svemira, zasnovanu na jednom ili više elementa materijalnoga svijeta, naknadno metafizičko shvaćanje bića kao takvoga dovelo je do shvaćanja da je svijet kao stvorenje djelo „Bića“ stvoritelja. Obzirom na to Papa je citirao svetoga Tomu Akvinskoga, koji je tvrdio da „stvaranje nije ni pokret ni mutacija“. Ono je naprotiv plod temeljnoga i neprestanog odnosa koji veže stvorenje za Stvoritelja, jer je On uzrok svakog bivanja i nastajanja.
Unatoč nerazložnim, kaotičnim i pogubnim čimbenicima zamjetljivim tijekom dugog procesa svemirskih promjena, tvar je kao takva „smislena“. Ona je nutarnja matematička konstrukcija. Stoga se ljudski razum može kušati ne samo u kozmografiji, proučavajući mjerljive pojave, nego i u kozmologiji, to jest razabirući vidljivu nutarnju logiku svemira – istaknuo je Benedikt XVI.
Možda u početku nismo kadri shvatiti sklad u složenim odnosima između pojedinih dijelova, te njihov odnos s cjelinom, ipak odnosi koje je čovjek tijekom stoljeća shvatio i opisao očituju da znanstveno i filozofsko istraživanje zna postupno otkriti ta pravila. Zahvaljujući prirodnim znanostima – dodao je Sveti Otac – znatno smo unaprijedili svoje shvaćanje o jedincatosti mjesta koje zauzima čovještvo u čitavom svemiru. Papa je završio nagovor riječima Ivana Pavla II.: Znanstvena istina koja je po sebi sudjelovanje na božanskoj istini, može pomoći filozofiji i teologiji da potpunije shvate ljudsku osobu i božansku objavu o čovjeku, ta je objava dovršena i usavršena u Isusu Kristu.