2008-10-17 17:45:07

Kardinal Ouellet o prvom dijelu Biskupske sinode


Sudionici na Biskupskoj sinodi će u sljedećim danima u radnim skupinama raspravljati o 19 upita koje je u svom zaključnom izlaganju nakon nastupa sinodnih otaca naveo kanadski kardinal Marc Ouellet, između ostalih: Što učiniti da vjernici bolje shvate riječ Božju? Kako izraditi kompendij za homilije, pomiriti međuvjerski dijalog i dogmatske tvrdnje o jedincatosti Krista? Kako formirati vjernike, i ne samo njih, za „božansko čitanje, odnosno razmišljanje Svetoga pisma. U svom izlaganju kardinal je istaknuo potrebu povezivanja Božje riječi, liturgije i euharistije: dijaloški karakter riječi temelji se na otajstvu Presvetoga Trojstva; potom je istaknuo važnost slušanja Boga i čovjeka kao i potrebu tišine kako bismo u sebi pripravili prostor za živu riječ. Po Marijinu uzoru, koja je u svom srcu razmišljala i čuvala riječi svoga Sina – kako je rekao kardinal – i mi smo pozvani razmišljati nad riječima Svetoga pisma. Kardinal se također osvrnuo na karizme, koje omogućuju kreativno življenje Riječi, u različitim vremenima i kulturama. Osim toga istaknuo je bitno obilježje evanđelja da iscjeljuje rane suvremenoga čovjeka koji živi kao da Bog ne postoji i udaljuje se od milosti otvarajući vrata novim ropstvima.
Kardinal je potvrdio nerazdvojivu vezu između Svetoga pisma, tradicije i Učiteljstva, jer Biblija pretpostavlja Crkvu iz koje crpi autentično tumačenje. Istaknuo je također potrebu da se od moralizatorske homilije prijeđe na misionarsko propovijedanje, koje će se osvrtati i na druge oblike priopćivanja, poput slika i pjevanja, te pozvao na prevladavanje napetosti između povijesnog i duhovnoga smisla Svetoga pisma, istaknuvši važnost „božanskoga čitanja“ „kao molitvenog oblika koji pročišćava želju i usklađuje s voljom Božjom“ – rekao je kardinal.
Osvrćući se na ekumenski, međuvjerski ili međukulturni dijalog, rekao je kako zajednički kod ostaje Sveto pismo, teren jedinstva kako bi se premostile podjele, čak i u predjelima Afrike, Azije i Latinske Amerike, u kojima su jake lokalne tradicije. Posebno se osvrnuo na dijalog sa Židovima i muslimanima. Odnos sa Židovima – rekao je – dira samu nutrinu Crkve i otajstva vjere, dok se dijalog s muslimanima mora zasnivati na zajedničkim načelima, poput opiranja sekularizaciji i potvrđivanja javne važnosti religije. U svakom slučaju – upozorio je kardinal – vrijedi „zlatno pravilo“ uzajamnoga poštovanja.
Kardinal se posebno osvrnuo na odnos između riječi Božje i suvremenih kultura. Riječ Božja – rekao je – može i mora biti kvasac kulturama. Stoga je zadaća kršćana podupirati vezu između znanosti i vjere, biti aktivni na političkoj pozornici svjedočeći riječima i djelima svoje vjerovanje. Osvrćući se na širenje riječi Božje, poželio je da Sinoda ohrabri njezino prenošenje putem modernih obavijesnih sredstava, poput interneta, te da podupre prijevod Svetoga pisma i na manje poznate jezike. Kardinal je također predložio sudionicima Sinode da razmisle o svrsishodnosti dugoročnog preuređenja lekcionara, možda zajedno s „istočnom braćom“ te o organiziranju Međunarodnoga kongresa o riječi Božjoj. O tim temama će se raspravljati u radnim skupinama koje će odabrati ono što će ući u konačne prijedloge Sinode. Sinoda je dakle ušla u drugo radno razdoblje, a kardinal Odilo Scherer je jučer na tiskovnoj konferenciji govorio o dosadašnjem radu sinode. Čini mi se da je cilj Sinode probuditi zanimanje za Sveto pismo, za riječ Božju koja je za nas katolike ne samo Sveto, nego je i više od pisma. Postoji i drugi čimbenik, a taj je da je Crkva prije slušateljica riječi nego li njezina navjestiteljica, stoga je važnije da se formiraju slušatelji negoli stručnjaci riječi: potrebni su ustvari učenici riječi da je radosno i s pouzdanje naviještaju drugima – istaknuo je kardinal Scherer. Osim toga, rečeno je da je Sinoda izričita poruka protestantima, jer potvrđuje važnost i zanimanje Katoličke crkve za Sveto pismo. Na upite novinara o objavljivanju Papina govora pred sinodnim ocima, odgovorio je otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i glavni ravnatelj našega radija. Nema razloga za neobjavljivanje Papina govor. Tekst je prepisan i poslan je Svetome Ocu da ga provjeri. Još nam nije vraćen, to je sve: nadamo se da će biti vraćen i objavljen – zaključio je otac Lombardi.







All the contents on this site are copyrighted ©.