Sudionici na Biskupskoj sinodi će u sljedećim danima u radnim skupinama raspravljati
o 19 upita koje je u svom zaključnom izlaganju nakon nastupa sinodnih otaca naveo
kanadski kardinal Marc Ouellet, između ostalih: Što učiniti da vjernici bolje shvate
riječ Božju? Kako izraditi kompendij za homilije, pomiriti međuvjerski dijalog i dogmatske
tvrdnje o jedincatosti Krista? Kako formirati vjernike, i ne samo njih, za „božansko
čitanje, odnosno razmišljanje Svetoga pisma. U svom izlaganju kardinal je istaknuo
potrebu povezivanja Božje riječi, liturgije i euharistije: dijaloški karakter riječi
temelji se na otajstvu Presvetoga Trojstva; potom je istaknuo važnost slušanja Boga
i čovjeka kao i potrebu tišine kako bismo u sebi pripravili prostor za živu riječ.
Po Marijinu uzoru, koja je u svom srcu razmišljala i čuvala riječi svoga Sina – kako
je rekao kardinal – i mi smo pozvani razmišljati nad riječima Svetoga pisma. Kardinal
se također osvrnuo na karizme, koje omogućuju kreativno življenje Riječi, u različitim
vremenima i kulturama. Osim toga istaknuo je bitno obilježje evanđelja da iscjeljuje
rane suvremenoga čovjeka koji živi kao da Bog ne postoji i udaljuje se od milosti
otvarajući vrata novim ropstvima. Kardinal je potvrdio nerazdvojivu vezu između
Svetoga pisma, tradicije i Učiteljstva, jer Biblija pretpostavlja Crkvu iz koje crpi
autentično tumačenje. Istaknuo je također potrebu da se od moralizatorske homilije
prijeđe na misionarsko propovijedanje, koje će se osvrtati i na druge oblike priopćivanja,
poput slika i pjevanja, te pozvao na prevladavanje napetosti između povijesnog i duhovnoga
smisla Svetoga pisma, istaknuvši važnost „božanskoga čitanja“ „kao molitvenog oblika
koji pročišćava želju i usklađuje s voljom Božjom“ – rekao je kardinal. Osvrćući
se na ekumenski, međuvjerski ili međukulturni dijalog, rekao je kako zajednički kod
ostaje Sveto pismo, teren jedinstva kako bi se premostile podjele, čak i u predjelima
Afrike, Azije i Latinske Amerike, u kojima su jake lokalne tradicije. Posebno se osvrnuo
na dijalog sa Židovima i muslimanima. Odnos sa Židovima – rekao je – dira samu nutrinu
Crkve i otajstva vjere, dok se dijalog s muslimanima mora zasnivati na zajedničkim
načelima, poput opiranja sekularizaciji i potvrđivanja javne važnosti religije. U
svakom slučaju – upozorio je kardinal – vrijedi „zlatno pravilo“ uzajamnoga poštovanja. Kardinal
se posebno osvrnuo na odnos između riječi Božje i suvremenih kultura. Riječ Božja
– rekao je – može i mora biti kvasac kulturama. Stoga je zadaća kršćana podupirati
vezu između znanosti i vjere, biti aktivni na političkoj pozornici svjedočeći riječima
i djelima svoje vjerovanje. Osvrćući se na širenje riječi Božje, poželio je da Sinoda
ohrabri njezino prenošenje putem modernih obavijesnih sredstava, poput interneta,
te da podupre prijevod Svetoga pisma i na manje poznate jezike. Kardinal je također
predložio sudionicima Sinode da razmisle o svrsishodnosti dugoročnog preuređenja lekcionara,
možda zajedno s „istočnom braćom“ te o organiziranju Međunarodnoga kongresa o riječi
Božjoj. O tim temama će se raspravljati u radnim skupinama koje će odabrati ono što
će ući u konačne prijedloge Sinode. Sinoda je dakle ušla u drugo radno razdoblje,
a kardinal Odilo Scherer je jučer na tiskovnoj konferenciji govorio o dosadašnjem
radu sinode. Čini mi se da je cilj Sinode probuditi zanimanje za Sveto pismo, za riječ
Božju koja je za nas katolike ne samo Sveto, nego je i više od pisma. Postoji i drugi
čimbenik, a taj je da je Crkva prije slušateljica riječi nego li njezina navjestiteljica,
stoga je važnije da se formiraju slušatelji negoli stručnjaci riječi: potrebni su
ustvari učenici riječi da je radosno i s pouzdanje naviještaju drugima – istaknuo
je kardinal Scherer. Osim toga, rečeno je da je Sinoda izričita poruka protestantima,
jer potvrđuje važnost i zanimanje Katoličke crkve za Sveto pismo. Na upite novinara
o objavljivanju Papina govora pred sinodnim ocima, odgovorio je otac Federico Lombardi,
ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i glavni ravnatelj našega radija. Nema razloga
za neobjavljivanje Papina govor. Tekst je prepisan i poslan je Svetome Ocu da ga provjeri.
Još nam nije vraćen, to je sve: nadamo se da će biti vraćen i objavljen – zaključio
je otac Lombardi.