O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Proglašenje župske crkve Svetih Petra i Pavla u Osijeku konkatedralom Đakovačko-osječke nadbiskupije te grada Osijeka susjedištem nadbiskupije i metropolije proslavljeno je svečanim euharistijskim slavljem koje je jučer, 12. listopada, predslavio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Marin Srakić, zajedno s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Mariom Robertom Cassarijem, biskupima iz novoosnovane metropolije, križevačkim vladikom Slavomirom te s brojnim svećenicima i mnoštvom vjernika grada Osijeka. Na ulazu u grad nadbiskupa su dočekali predstavnici Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, a nakon dolaska pred konkatedralu nadbiskupu je dobrodošlicu izrekao gradonačelnik Gordan Matković, predavši mu, u ime čitavoga grada prigodni dar – biskupski štap, koji je liturgijski znak biskupske pastirske službe. Prigodni dar – procesionalni križ – nadbiskupu je, uz riječi dobrodošlice, uručio i župan Krešimir Bubalo. Na početku Svete Mise nuncij Cassari pročitao je Bulu pape Benedikta XVI. o proglašenju Đakovačko-osječke metropolije, u kojoj se i grad Osijek proglašava susjedištem nadbiskupije, te o imenovanju mons. Marina Srakića za prvoga nadbiskupa metropolita te o uzdignuću crkve Svetih Petra i Pavla na dostojanstvo konkatedrale. Potom je nadbiskup Srakić blagoslovio katedru konkatedralne crkve, a iznad katedre je postavljen njegov grb, u kojemu stoji i nadbiskupovo geslo: „nadom i radom“.
Govoreći o Osijeku kao susjedištu Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, nadbiskup Srakić spomenuo je pohod pape Ivana Pavla II., kada je odlučeno da glavna svečanost bude u Osijeku. Vraćajući se sa svoga pohoda i prolazeći kroz Osijek, Papa je upitao ima li taj grad neku višu crkvenu strukturu osim župa. Odgovorio sam da nema, čemu su se on i njegov tajnik pomalo čudili. Prolazeći ispred župske crkve Svetih Petra i Pavla bio je zadivljen tom veličanstvenom građevinom, u kojoj je kršten njegov prvi suradnik kardinal Franjo Šeper. Ovom današnjom svečanošću dajemo odgovor i sluzi Božjemu papi Ivanu Pavlu II. i svima koji se pitaju zašto sjedište biskupije nije u Osijeku – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, zaključivši kako je odsad i na crkvenome planu istaknuta važnost grada Osijeka kao „metropole“ Slavonije i četvrtoga grada po veličini u našoj Domovini.
Vjernici Krčke biskupije, zajedno sa svojim biskupom Valterom Županom i brojnim svećenicima, okupili su se jučer po šesnaesti put u perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske, kako bi ujedinjeni u molitvi zazvali majčinsku pomoć i zaštitu za čitavu biskupiju.
Predvodeći euharistijsko slavlje, biskup Župan je upozorio kako je izvor svakog zla udaljavanje od Boga i okretanje od Božjih zapovijedi koje su osnovne civilizacijske norme. U ovome našem vremenu, odvraćanje čovjeka od onoga što je sam Bog upisao u njegovu narav očituje se u obezvrjeđivanju i razaranju obitelji, u izrugivanju bračnih vrednota i stabilnosti braka, što onda vodi mnogim zlima, krizama, razočarenjima i trpljenjima. No, Marija je u Svetome Pismu prikazana kao tip novoga čovjeka, kao slika Crkve i Božjega naroda, kao osoba poslušna Božjoj riječi koja ima sposobnost čovjeka preobraziti i ispuniti ga mirom i zadovoljstvom – poručio je krčki biskup, pozvavši sve hodočasnike da poput Marije budu nosioci, a time i svjedoci i navjestitelji Božjega mira.
Otac Dragutin Hartly iz Družbe Isusove preminuo je jučer na Fratrovcu u Zagrebu. Otac Hartly rođen je u Valpovu, 19. siječnja 1920. godine, a u Družbu Isusovu stupio je 1938. godine. Nakon svećeničkoga ređenja, 1947. godine, djeluje kao odgojitelj u dubrovačkome sjemeništu, potom kao poglavar u Osijeku, ekonom u Kolegiju na zagrebačkome Jordanovcu, a zatim kao upravitelj župa u Kastvu, Matuljima i Rukavcu, jer je u tim krajevima šezdesetih godina nedostajalo svećenika. Kao svećenik kasnije će djelovati i u Skoplju, zatim ponovno u Zagrebu, Savskome Nartu, Rijeci, Opatiji te napokon u Nürnbergu. Posljednjih desetak godina otac Hartly provodi u Domovini: ponovno u Opatiji i Savskome Nartu, te napokon na Fratrovcu u Zagrebu. Tijekom svoga pastoralnoga djelovanja otac Hartly rado je odlazio u pomoć drugim župnicima, koji su rado prihvaćali njegovu velikodušnu pomoć. Ostat će zapamćen i po predanome radu sa ženskom mladeži, za koju je utemeljio Malu obitelj Bezgrešnoga Srca Marijina, zajednicu koja je smjernice nalazila u duhovnosti svetoga Ignacija iz Loyole.