U nedjelju će papa Benedikt XVI. proglasiti četvoro novih svetaca

Veliko je iščekivanje,u Vatikanu i u Crkvi, svečane Svete Mise koju će papa Benedikt XVI. služiti u nedjelju na Trgu svetoga Petra, i tijekom koje će proglasiti četvoro novih svetaca, među kojima i prvu sveticu indijskoga podrijetla: Alfonsu od Bezgrješnoga Začeća (u svijetu Anna Muttathupadathu), indijsku redovnicu Kongregacije klarisa Trećega reda svetoga Franje. Osim toga, Sveti će Otac u nedjelju proglasiti svetim talijanskoga svećenika Gaetana Errica, utemeljitelja Misionarâ Presvetoga Srca Isusova i Marijina; Mariju Bernardu Bütler, djevicu i utemeljiteljicu Kongregacije sestara franjevki Misionarki Marije Pomoćnice; te Narcisu od Isusa Martillo Morán, ekvadorsku laikinju.
Maria Bernarda Verena Bütler, rođena 1848. godine u švicarskome kantonu Argovia, još je kao mlada djevojka osjetila prve znakove Božjega poziva. Bile su to godine vrlo intenzivnoga unutarnjeg života. Objasniti to stanje duše nekome tko nije nikada osjetio nešto slično, krajnje je teško, ako ne i nemoguće – napisala je Marija Bernarda. Zrelost ju je dovela do samostana sestara Kapucinki Marije Pomoćnice u Altstättenu, u kantonu San Gallo. Tu je provela deset godina rada i odgovornosti koje su malo pomalo sve više rasle, sve dok nije postala poglavarica zajednice bogate zvanjima, te tako uspjela ostvariti svoj stari san: otići u misije. Odlazi u domovinu druge buduće svetice, Narcise od Isusa, odnosno u Ekvador gdje, u Choneu, otvara samostan s ambulantom i školom za djevojčice. Nadvladala je protivljenja, ratove i bolesti kako bi pomagala siromašnima, te je stoga njezin samostan lokalno pučanstvo vrlo brzo zavoljelo. Nerazumijevanja sa samostanom u Altstättenu, iz kojega je potekla, dovela su je do odvajanja od njega i utemeljenja Sestara franjevki Misionarki Marije Pomoćnice. Koncem XIX. stoljeća, protuvjerski progoni su je primorali preseliti samostan u Kolumbiju, gdje je, u Cartageni, preminula 1924. godine.
Godina 1869., godina je u kojoj je Maria Bernarda položila prve zavjete, ali je to i godina početka Prvoga vatikanskog sabora koji je zakazao Pio IX.. Na dan njegova početka, 8. prosinca, preminula je Narcisa od Isusa Martillo y Morán, koju će Sveti Otac u nedjelju proglasiti svetom. Vrijedna radnica, prije navršene 20. godine ostala je bez roditelja, te je morala živjeti po tavanima i spremištima, u kojima je više sati provodila u molitvi i tjelesnim pokorama. Međutim, njezin je život eksplozija radosti i kršćanske ljubavi – kako je u razgovoru za našu radio postaju rekao postulator kauze za njezinu kanonizaciju, otac Vito Tomás Gomez. Blažena Narcisa jasno je shvaćala svoj poziv na svetost, posebice nakon sakramenta Potvrde koji je primila u dobi od sedam godina. Odabrala je težak put pokore, kako bi se što više sjedinila s trpećim Kristom, i surađivala u otkupljenju svijeta. Radila je na poslovima u kući i na polju. Bila je mlada razborita djevojka, ljubazna, vesela, nježna, mirna i milosrdna. Bila je i lijepa, a pokazala se izvrsnom katehisticom. Nije mogla ne prenijeti božanski plamen na svoju, a i susjednu djecu – napomenuo je otac Gomez.
Na novinarov upit koju poruku nam prenosi blažena Narcisa, otac Gomez je istaknuo molitvu, sjedinjenje s Bogom, katehezu, te očitovanje Božje providnosti u svim prigodama. Imala je čvrstu vjeru i nadu kojoj se valja diviti. Koncem rujna 1869. godine, dobila je visoku temperaturu. Tadašnji lijekovi nisu mogli puno učiniti, ali ona je nastavila svojim normalnim tempom života, sve do svetkovine Bezgrješnoga Začeća, 8. prosinca 1869., kada je, istoga dana, blaženi Pio IX. u Rimu otvorio Prvi vatikanski sabor – kazao je nadalje o. Gomez. Na kraju dana, blažena Narcisa je pozdravila svoje sestre, rekavši im kako ide na daleki put. Njezine susestre u dominikanskome samostanu, u kojemu je tada živjela, pomislile su da je to neka šala. Međutim, malo poslije, redovnica zadužena za blagoslov ćelija, u Narcisinoj je ćeliji primijetila veliki sjaj i poseban miris. Cijela se zajednica okupila i ustanovila da je Narcisa preminula. Imala je 37 godina – ispripovijedao je postulator kauze o. Gomez.