Predstavljena Papina poruka za 95. svjetski dan selilaca i izbjeglica

Istinski se Kristovi učenici prepoznaju po uzajamnoj ljubavi, te po tome kako primaju druge – napisao je papa Benedikt XVI. u poruci za 95. svjetski dan selilaca i izbjeglica, kojemu je tema „Sveti Pavao selilac, Apostol narodâ“. Prigoda je i sretno podudaranje s jubilarnom godinom proglašenom povodom dvije tisuće godina od rođenja tog apostola. Poruku Svetoga Oca za Svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji će biti obilježen 18. siječnja, u srijedu, 8. listopada su u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavili kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, te nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik istoga vijeća.
Sveti Pavao, selilac po zvanju, putujući Kristov izaslanik, i istinski misionar selilaca, od progonitelja kršćana postao je Apostol narodâ, posvećujući vlastiti život upoznavanju ljudi s Kristom i poučavanju kako Ga voljeti, jer u Njemu su svi narodi pozvani postati samo jedan narod. To je i danas, u doba globalizacije, poslanje Crkve – primijetio je Sveti Otac te dodao – To je poslanje koje je uz pozornu pastoralnu skrb upravljeno i prema šarolikome svijetu selilaca, uključujući one koji su žrtve modernih ropstava. Predstavljajući Papinu poruku, kardinal Martino je istaknuo globalnu dimenziju selilaštva, te istaknuo kako ozračje zatvorenosti čini još tužnijim i gorčim život brojnih doseljenika, te ih također primorava na neregularnost. Međutim, migracijska pojava u globaliziranome svijetu, u stvari postaje nezaustavljiva; problem neće biti riješen zatvaranjem granica, nego prihvatom - uz primjerene, uravnotežene i solidarne propise - migracijskih tijekova iz drugih zemalja – primijetio je kardinal Martino.
Sveti je Pavao bio prepoznatljiv po apostolskome zanosu i po onome što Sveti Otac naziva „borbenom vatrenošću“. Osvojen Kristom ostao je s njim duboko sjedinjen i nijedna ga teškoća nije spriječila da nastavi svoje hrabro evangelizatorsko djelovanje u kozmopolitskim gradovima poput Rima i Korinta. Susret s tim mozaikom narodâ i kulturâ potiče svetoga Pavla da predloži model svima otvorene Crkve, bez obzira na kulturu i rasu, i koja teži bratskoj solidarnosti. I danas – istaknuo je nadalje Sveti Otac – poruku spasenja valja predložiti na isti način kao što je to činio Apostol narodâ, vodeći računa o različitim društvenim i kulturnim stanjima, kao i o posebnim teškoćama svakoga selioca posebno. Međutim, sadašnje je stanje u svijetu obilježeno različitim problemima – primijetio je na tiskovnoj konferenciji nadbiskup Marchetto. Stječe se dojam da se već godinama prema izbjeglicama odnosi ne vodeći računa o razlozima zbog kojih su morali pobjeći. To se već pretvorilo i u pokušaje da im se spriječi ulaz u zemlju doseljavanja, te u primjenu mjera koje njihovo doseljavanje čine težim. Nažalost, takvo ponašanje zemalja na sjeveru ima negativne posljedice na politike prema izbjeglicama primijenjene na jugu planeta – primijetio je nadbiskup.
Osvrnuvši se na bratstvo među ljudima, djecom istoga Oca, Papa je postavio neka pitanja: kako ne preuzeti skrb za one, posebice među izbjeglicama i prognanicima, koji se nalaze u teškoćama i oskudici? Kako ne ići u susret potrebama onih koji su slabiji i nezaštićeni, u neizvjesnosti i nesigurnosti, marginalizirani i često isključeni iz društva? Na ta pitanja kardinal Martino je dao samo jedan mogući odgovor: kulturu prihvata. Potrebno je, naime, olakšati postupnu integraciju doseljenika, u poštovanju njihova kulturnoga identiteta, ali i identiteta lokalnoga pučanstva – napomenuo je kardinal Martino. Sveti je Otac na posljetku izrazio nadu da će nas pouka svetoga Pavla, poniznoga velikog apostola i selioca, evangelizatora narodâ i kulturâ, potaknuti na razumijevanje kako je življenje ljubavi vrhunac i sažetak cjelokupnoga kršćanskog života. U ljubavi je sažeta cijela evanđeoska poruka, a istinski su Kristovi učenici prepoznatljivi po uzajamnoj ljubavi i njihovu prihvatu drugih – napisao je na koncu Sveti Otac.