Širenje Biblije u svijetu - zadatak je svih kršćana

Današnji, treći dan radova biskupske sinode koja se, na temu „Riječ Božja u životu i poslanju Crkve“, održava u Vatikanu, bio je posvećen širenju Biblije u svijetu. Tijekom stanke, papa Benedikt XVI. je primio članove Ujedinjenih biblijskih društava, čiji glavni tajnik Miller Milloy, sudjeluje na sinodi kao posebni izaslanik. Dar koji su donijeli Svetome Ocu bilo je višejezično izdanje Biblije, a prema Papinoj želji – kako je pojasnio glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović – jedna će kopija biti darovana svim sudionicima na sinodi.
Današnji je dan bio pun izlaganja, među kojima je bilo i razmišljanje kardinala Angela Sodana, dekana Kardinalskoga zbora, koji je istaknuo brojnu nazočnost kardinala na sinodi, te napomenuo kako je to lijepi oblik integracije i suradnje između dva tijela koja su pozvana pomoći pastiru univerzalne Crkve. Glavni argument brojnih izlaganja bila je potreba pronalaženja novih sredstava za širenje i isticanje Svetoga pisma. Nadbiskup Camberre Mark Coleridge je, primjerice, predložio sastavljanje Općega direktorija za propovijedi, kako bi propovijedanje bilo nadahnuto općim iskustvom Crkve, ne zanemarujući pritom posebne vidike lokalnih Crkvi. Kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, privukao je pak pozornost na opasnosti koje mogu prouzročiti publikacije koje su više senzacionalističke nego znanstvene, kao što je apokrifno Judino Evanđelje. Takvi tekstovi dovode do miješanja vjerodostojnih izvora i onih nevjerodostojnih o životu Isusa Krista.
Opasnosti koje predstavljaju vjerske sekte bile su u središtu izlaganja posebnoga tajnika sinode nadbiskupa Laurenta Mosengwoa Pasinye. Nauk sektâ uglavnom se temelji na fundamentalističkome tumačenju Svetoga pisma – rekao je nadbiskup. Stoga je potrebno pribjegavati stabilnim kriterijima tumačenja, poput prianjanja apostolskoj tradiciji i dosljednosti s cijelim pismom. To su – prema mišljenju predsjednika Kongoanske biskupske konferencije – kriteriji koji štite od fundamentalističkoga i subjektivnoga tumačenja Riječi Božje.
Jučer su popodne u radovima na sinodi bile vidljive prve novosti, među brojnima uvedenima ove godine. Riječ je o pet izlaganja sa svih kontinenata o stvarnosti Crkve u svijetu, nakon kojih je uslijedilo izlaganje glavnoga rabina Haife, Cohena, koji na sinodi sudjeluje kao posebni izaslanik. Bilo je to prvi put da jedan rabin, i nekršćanin, govori sinodskim ocima. Ovo je povlastica i čast – rekao je rabin Cohen osvrnuvši se na poziv da govori Biskupskoj sinodi. To je znakovit čin, znak nade i poruka mira za današnje i buduće naraštaje. U vašem pozivu – napomenuo je nadalje rabin obraćajući se sinodskim ocima – vidim izraz činjenice da se nastavljate odnositi prema nama kao prema svojoj „starijoj braći“. Zadržavši se potom na vrijednosti Svetoga pisma, rabin je naglasio kako je molitva jezik duše koji nam je Bog darovao. I na koncu, podsjetivši na patnju židovskoga naroda, a posebice na holokaust, rabin je upozorio na opasnosti od ponovnoga pojavljivanja antisemitizma.
Odmah nakon rabina, kardinal Albert Vanhoye se osvrnuo na stvarne mogućnosti dijaloga između Židova i kršćana, i to u ime zajedničke baštine. Dijalog je moguć, jer Židovi i kršćani posjeduju zajedničku baštinu koja ih sjedinjuje i koja je poželjna, kako bi se postupno, i s jedne i s druge strane, uklonile predrasude i nerazumijevanja, potaknulo bolje poznavanje zajedničke baštine, te ojačale uzajamne veze.
Jučerašnji popodnevni radovi započeli su izlaganjima o stvarnosti Crkve na pet kontinenata. Napomenimo kako je izlaganje o Europi pred sinodskim ocima održao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Nit vodilja svih izlaganja bio je izazov evangelizacije pred svijetom koji se mijenja velikom brzinom. Kao što se, primjerice, događa u Africi, za koju je iznesen podatak da se postotak katolika još uvijek kreće oko 14%. Potom su na poseban način spomenuti veliki pritisci, ograničenja slobode i progoni kojima su podvrgnuti kršćani u Aziji, a posebice u Indiji. I na posljetku, slijedeći Papin govor koji je prošloga mjeseca održao svijetu kulture u Francuskoj, Europa je pozvana u kršćanstvu gledati ključ za razumijevanje same sebe.