Sinoda treba pomoći da se ponovno otkrije Riječ Božja i tako obnovi Crkva

Nakon govora Svetoga Oca na početku prve opće kongregacije u ponedjeljak, 6. listopada, radovi na sinodi o Riječi Božjoj, koja je započela 5. listopada, nastavljeni su pozdravom kardinala Josepha Levade, uvodnim izlaganjem glavnoga tajnika nadbiskupa Nikole Eterovića, te izlaganjem kardinala Marca Ouelleta.
Nakon što se zadržao na nekim novostima ove sinode, kao što je pet izlaganja o stvarnosti Crkve na pojedinačnim kontinentima, nadbiskup Eterović je istaknuo svrhu sinode, napomenuvši kako bi ona trebala pomoći u ponovnome otkrivanju Riječi Božje u njezinu kristološkome i pneumatološkome vidiku, te tako pomoći u obnovi Crkve, novome proljeću koje se, slušajući svaku riječ koja dolazi iz Božjih usta, uočava stalno mlado i dinamično. Na tome se u svojemu izlaganju zadržao i kardinal Ouellet, te naglasio kako se sinoda treba suočiti s velikim izazovom prijenosa vjere u Riječi Božjoj danas. U pluralističkome svijetu koji je obilježen relativizmom i ezoterizmom, i samo poznavanje Objave zahtijeva pojašnjenja – primijetio je kardinal, a potom se zadržao na liturgiji, i posebice na propovijedi. Nezadovoljstvo vjernika s propovijedanjem dijelom objašnjava bijeg brojnih katolika prema drugim religijskim skupinama. Kako bi se ispravili ti nedostaci, kardinal preporuča tekst prosvijetljen Duhom Svetim i objašnjen na jednostavan i blizak način koji će biti posrednik u susretu Krista i zajednice.
Kardinal je nadalje spomenuo sukobe i napetosti koji proizlaze iz tumačenja Svetoga pisma u Crkvi, a posebice se osvrnuo na „krizu egzegeze“ koja pogađa crkvenu zajednicu zbog napetosti koje postoje između sveučilišne teologije i crkvenoga učiteljstva. Stoga bi ova sinoda – prema kardinalovim riječima – mogla ojačati dijalog između pastirâ, teologâ i egzegetâ. U posljednjem dijelu izlaganja kardinal Ouellet se osvrnuo na ekumenizam i međureligijski dijalog. Iako su susreti i ekumenski razgovori vremenom urodili plodovima bratstva, pomirenja i uzajamne pomoći, kardinal je napomenuo kako je sadašnje stanje obilježeno određenom slabošću zbog koje je potrebno dublje obraćenje na duhovni ekumenizam. Pritom je spomenuo Pokret fokolara, koji je utemeljila Chiara Lubich, a čija duhovnost jedinstva ističe uzajamnu ljubav i poslušnost Riječi života.
Što se pak tiče međureligijskoga dijaloga, kardinal je prije svega spomenuo židovsku religiju, te napomenuo kako je potreban konstruktivan dijalog sa židovstvom, pun poštovanja, i to, između ostaloga, i zbog toga što židovski narod, kao nasljednik prvoga Saveza, zauzima posebno mjesto. Odmah potom – kazao je nadalje kardinal – dolaze vjernici muslimanske vjere, koje je nazvao saveznicima u obrani ljudskoga života i u isticanju društvene važnosti religije. Odvažni pothvati pape Benedikta XVI. podupiru ustrajan nastavak dijaloga s islamom – istaknuo je kardinal. Na posljetku se osvrnuo i na one koji nisu nikada čuli govoriti o Riječi Božjoj, posebice danas kada nova komunikacijska sredstva otvaraju područje poslanja za nove inicijative evangelizacije, u duhu istinske inkulturacije. Sinoda treba slušati, razabrati i ohrabriti nacrte prijenosa Svetoga pisma u svim ovim novim izražajima koji čekaju kako bi služili Riječi Božjoj – rekao je na koncu kardinal Ouellet.