Papa Benedikt XVI. posjetio talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana
Crkva neće nikada uskratiti potporu općem dobru Italije, ali očekuje poštovanje prema
pastoralnome djelovanju, ne tražeći zbog toga povlastice, niti vrijeđajući nečiju
slobodu. Ovim je mislima papa Benedikt XVI. završio svoj govor 4. listopada dopodne
tijekom posjeta predsjedniku Talijanske Republike Giorgiu Napolitanu. Papa je, između
ostaloga, naglasio važnost suradnje između Svete Stolice i države, i to u priznavanju
uzajamne suverenosti. Sveti je Otac odmah na početku istaknuo kako u gradu Rimu mirno
zajedno žive i korisno surađuju talijanska Država i Apostolska Stolica. I ovaj moj
pohod potvrđuje da Kvirinal i Vatikan nisu brežuljci koji se zanemaruju ili koji se
suprotstavljaju jedan drugome s mržnjom; nego su oni mjesta koja označavaju uzajamno
poštovanje suverenosti Države i Crkve, spremni na zajedničku suradnju s ciljem promicanja
i služenja cjelovitome dobru ljudske osobe, kao i mirnome društvenom suživotu – rekao
je Sveti Otac. Spomenuvši svetoga Franju, čiji je danas blagdan, papa Benedikt
XVI. je primijetio kako u tom liku, koji privlači vjernike i one koji ne vjeruju,
možemo vidjeti izraz stalnoga poslanja Crkve, također i u njegovu odnosu prema građanskome
društvu. U današnjem vremenu dubokih i često mučnih promjena – rekao je nadalje Papa
– Crkva i dalje svima predlaže evanđeosku poruku spasenja, i zalaže se kako bi doprinijela
izgradnji društva utemeljenoga na istini i slobodi, na poštovanju života i ljudskoga
dostojanstva, na pravednosti i društvenoj solidarnosti. Kako bi ispunila to svoje
poslanje, Crkva posvuda i uvijek treba moći uživati pravo vjerske slobode, shvaćeno
u svoj svojoj širini. Podsjetivši potom na svoj govor koji je održao u općoj skupštini
Ujedinjenih naroda, u prigodi 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima,
Sveti je Otac ponovno naglasio kako treba voditi računa o javnoj dimenziji religije,
te tako i mogućnosti vjernika da daju prinos izgradnji društvenoga poretka. Međutim,
kako bi se to učinilo, Crkva si ne postavlja ciljeve moći, niti želi povlastice, i
ne očekuje položaje gospodarske i socijalne koristi – napomenuo je Papa. Nema razloga
za bojazan od zloporabe na štetu slobode od strane Crkve i njezinih članova, koji,
uostalom, očekuju da njima bude priznata sloboda kako ne bi iznevjerili vlastitu savjest
prosvijetljenu Evanđeljem. Pastiri i vjernici i dalje će, i u ovim trenucima gospodarske
i socijalne nesigurnosti, davati svoj važan prinos u izgradnji općega dobra zemlje,
kao i Europe i cijele ljudske obitelji, posvećujući posebnu pozornost siromašnima
i onima na rubu društva, mladima koji traže zaposlenje i onima koji su bez posla,
obiteljima i starijim osobama koje su uz puno napora i zalaganja izgradili našu sadašnjost,
te stoga zaslužuju zahvalnost od svih nas – istaknuo je Sveti Otac. Naglasivši potom
žurni problem odgoja koji – kako je rekao – ne može zaobići vječne vrednote kršćanskoga
humanizma, Papa je primijetio kako je odgoj mladih pothvat u kojemu se i Crkva osjeća
uključena, zajedno s obitelji i školom. Ona je, naime, svjesna važnosti koju odgoj
ima u izučavanju istinske slobode, koja je nužan preduvjet za pozitivno služenje općemu
dobru. Samo će ozbiljno zalaganje u odgoju omogućiti izgradnju solidarnoga društva,
uistinu nadahnutoga osjećajem za zakonitost – istaknuo je Sveti Otac.