Vrlo je zabrinjavajuće sve veće korištenje sintetičkih droga, poput ecstasyja
i amfetamina, i to u zemljama u razvoju, a poglavito na azijskome jugoistoku i Srednjem
Istoku, dok je ono stabilno u Sjevernoj Americi, Europi i Oceaniji. Istaknuto je to
u godišnjem izvješću o korištenju tih vrsta droga, koje je nedavno (9. rujna) u Bangkoku
predstavio Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala. Tu pojavu Antonio
Maria Costa, ravnatelj spomenutoga ureda, smatra povezanom s poboljšanjem gospodarskoga
stanja brojnih zemalja, plaćama koje su kroz godine porasle i bogatstvom koje je razdijeljeno,
te s nadzorom na granicama koji je neodgovarajući u odnosu na potrebe. Posebno su
zabrinjavajući podaci koji se odnose na Saudijsku Arabiju, gdje je u 2006. godini
zaplijenjeno više od 12 tona amfetamina, što je četvrtina cjelokupne količine droge
zaplijenjene na svjetskoj razini. Među brojnim temama koje su bile u
središtu sastanka na vrhu održanoga 29. rujna u Marseillesu, a na kojemu
su se predstavnici Europske unije sastali s indijskim predstavnicima, istaknuto je
pitanje sigurnosti kršćana u toj azijskoj zemlji. Europska je unija osudila nedavne
napade hinduskih ekstremista na kršćane u Orissi i u okrugu Kandhamal. Procjenjuje
sa da je u tim neredima ubijeno najmanje 37 kršćana. Prema mišljenju dopredsjednika
Europskoga parlamenta Marija Maura, obrana vjerske slobode u svijetu prioritetni je
cilj, jer – kako je pojasnio – na vjerskoj se slobodi temelji demokracija. Nasilje
nad kršćanima u Indiji ne prestaje; 28. rujna su u rijeci nedaleko od Kandhamala
pronađena tri beživotna tijela. Jedan svećenik koji se nalazi na tom području rekao
je u razgovoru za agenciju AsiaNews kako su ti napadi točno određeni protukršćanski
plan koji provode hinduski ekstremisti. Kršćanima koji se ne obrate na hinduizam upućuju
se prijetnje. Ako pak postanu hinduisti, ipak moraju platiti kaznu. Osim toga, kao
znak obraćenja moraju uništiti kršćanske kipove, provaljivati u crkve, pa čak i ubiti
druge kršćane koji se odupiru obraćenju. Oni koji su odbili obraćenje pobjegli su
u šume ili u izbjegličke kampove. Do sada se u 17 kampova sklonilo oko 25.000 ljudi
– rekao je svećenik, te istaknuo kako se nasilje događa usred bijela dana, u gradovima,
na glavnim ulicama, ali policija ne intervenira.