Biskupi iz Kazakhstana, Kyrghizistana i Uzbekistana u pohodu 'ad Limina'

U Apostolskoj palači u Castel Gandolfu 29. je rujna započeo pohod ad Limina biskupâ iz Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana. Tom je prigodom papa Benedikt XVI. primio prvu skupinu kazahstanskih biskupa, kako bi utvrdio stanje malih katoličkih zajednica koje žive u te tri republike u srednjoj Aziji.
Nije lako biti katolik u spomenutim zemljama. U Uzbekistanu je, primjerice, jedan zakon od prije 10 godina stavio u težak položaj djelovanje već ionako male Crkve, - koja čini 0,02% sveukupnoga stanovništva koje je 90% muslimansko – jer misionarima određuje vrlo velika ograničenja, zabranjujući im vjersku pouku u osnovnoj i srednjoj školi, i cenzurirajući sve vrste uvezenoga vjerskog materijala. Malo je bolje stanje u Kazahstanu, u kojemu živi više od 200.000 katolika (što je 1,5%), ali u kojemu također posljednjih godina nije nedostajalo pritisaka za uvođenje restriktivnijih propisa. I u Kirgistanu su na snazi brojna ograničenja među kojima, između ostaloga, i ona nametnuta svećenicima, a koja jako otežavaju pastoralno djelovanje Crkve, malene poput one uzbekistanske.
Nije, dakle, lako biti katolik u srednjoj Aziji, pa ipak ima hrabrosti za to. Oruđe je međureligijski dijalog s prevladavajućim islamom, ali i dijalog s pravoslavnima. Odnosi su općenito dobri; u Kazahstanu katolici i pravoslavci djeluju organizirano. Biskupima i svećenicima toga područja jasno je kako je, osim promicanja dijaloga, važno odgovoriti na sekularizaciju naslijeđenu od sovjetskoga režima. Međutim, postoji i jedna opasnost, a ona dolazi od agresivnoga prozelitizma nekih kršćanskih sektâ i muslimanskih fundamentalista. Riječ je o ekstremnim „krilima“ društveno-političke stvarnosti koja je, upravo kako bi se obranila od tih neumjerenosti, pravo na vjersku slobodu učinila gotovo neprimjenjivim.