Crkva i društvo

Čini se da međunarodna ekonomska kriza ne utječe na hodočašća u Svetu zemlju, ocijenio je kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa. U 2008. godini broj hodočasnika se povećao te se očekuje da će nastaviti rasti. Naime, broj rezervacija za iduću godinu sve je veći i zahtjevi već premašuju mogućnosti. Gospodarska kriza zasad nije izazvala otkazivanja, napomenuo je Pizzaballa. Ove je godine u Svetu zemlju stigao dosad najveći broj hodočasnika, čak u zimskim mjesecima, u kojima obično imamo manje posjetilaca, primili smo mnoge rezervacije. Hodočasnici su ključni za život mjesnih kršćanskih zajednica i njihovo gospodarstvo, istaknuo je kustos Svete zemlje. Moramo naći dodatna mjesta da ih sve primimo i omogućimo im sudjelovanje u slavljima, pa počinjemo s velikim radovima u glavnim svetištima - Taboru, Getsemaniju i Nazaretu, za što će biti potrebno vrijeme i znatna financijska sredstva. Relativno stabilna situacija u palestinsko-izraelskom odnosu i napori koji se čine da bi se dogovorilo mirno rješenje sukoba također su pridonijeli povećanju broja hodočasnika. I izbor Tzipi Livni na čelo Kadime u skladu je s nastojanjima za poboljšanje dijaloga s palestinskim narodom, zaključio je Pizzaballa.
U središtu zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) od 30. rujna do 3. listopada u Ostrogonu i Budimpešti bit će odnos Crkve i medija. Između ostaloga će se razmatrati na koji način mediji doživljavaju Crkvu u Europi, kako prikazuju crkvene teme, kojim se medijskim sredstvima biskupi mogu služiti za naviještanje evanđelja. Bit će riječi i o odnosu katolika i pravoslavnih, dijalogu s muslimanima, katoličkom vjeronauku u školama, problemima istraživanja na matičnim stanicama i pomoći pri umiranju. Vijeće europskih biskupskih konferencija okuplja predsjednike više od 30 europskih biskupskih konferencija. Na čelu Vijeća je ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö, a potpredsjednici su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Bordeauxa kardinal Jean-Pierre Ricard.
Američka biskupska konferencija pozvala je republikanskoga senatora Johna McCaina i demokratu Baracka Obamu na susret uoči izbora 4. studenoga. Prema pisanju Wall Street Journala 17. rujna, pozivnice glavnim predsjedničkim kandidatima poslane su u kolovozu. Biskup William F. Murphy iz Rockville Centra u državi New York, predsjednik povjerenstva ABK za pravdu i razvoj, u razgovoru s novinarima pojasnio je kako pet biskupa na čelu različitih vijeća s kandidatima žele razgovarati o pitanjima kao što su pobačaj, obrazovanje, međunarodni odnosi i komunikacije. Susreti, ukoliko se održe, bit će privatni i neslužbeni, napomenuo je biskup Murphy, dodajući kako bi takva razmjena mišljenja bila na obostranu korist. U međuvremenu su McCain i Obama prihvatili poziv da budu govornici na tradicionalnoj dobrotvornoj večeri zaklade Alfreda E. Smitha u New Yorku 16. listopada, objavila je nadbiskupija New York. Zajedničko pojavljivanje tri tjedna prije izbora predstavljat će nastavak duge tradicije da se predsjednički kandidati u vanstranačkom ozračju dobre volje obrate skupu društvenih i poslovnih uglednika. Večerom predsjeda njujorški nadbiskup kardinal Edward M. Egan, koji je tradicionalno okupljanje, 63. u nizu, nazvao "sjajnom prilikom da se oživi spomen "sretnog borca" guvernera Ala Smitha", prvog katoličkoga predsjedničkog kandidata u povijesti SAD-a. Smithova zaklada prikupila je milijune dolara za pomoć bolesnima, siromašnima i potlačenima na području New Yorka.
Ako želimo Europu budućnosti utemeljenu na miru, slobodi, poštovanju, snošljivosti, suradnji i jednakosti, svakako moramo poučiti našu djecu pravome smislu svih tih pojmova – istaknuo je švedski ministar zdravstva i socijalnih poslova Goran Hagglund, u izlaganju na konferenciji održanoj pod naslovom „Izgraditi Europu za djecu, i zajedno s njima“. Na skupu, koji je u Stockholmu organiziralo Vijeće Europe, i koji je završio 11. rujna, okupilo se 300 predstavnika vladâ, međunarodnih ustanova, nevladinih organizacija, parlamentaracâ, sudacâ i nastavnikâ, koji su razgovarali o nasilju nad djecom, pravdi po mjeri djeteta i o mogućem sudjelovanju maloljetnika na raspravama o njima bliskim temama.