Zbivanja u Crkvi u BiH

Sudeći po izvješćima bosansko-hercegovačkih medija, polako se bude i sve bolje organiziraju prognani Hrvati katolici iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine odnosno Bosanske Posavine. Povratak matičnih knjiga, koje su tijekom progonstva sa sobom ponijeli iz nekih općina toga dijela BiH, i sve izraženija želja da se vađenjem osobnih dokumenata u općinama iz kojih su prognani uključe u proces glasovanja na predstojećim izborima, dobar su znak da se Hrvati neće tako lako odreći svojih makar i spaljenih i uništenih domova i svoga zavičaja. "Posavina je prazna i ne dopustiti ljudima koji tamo imaju svoje srce i svoje osjećaje da se nasele ne vodi ničemu. To je porazno za državu. To je tužno i nedopustivo i zato ne možemo ne dići svoj glas protiv takva ponašanja. Tko god to činio ne čini dobro ni sebi ni svojim bližnjima", izjavio je ovih dana biskupa Komarica u susretu s prognanim Posavljacima.
Na drugom kraju Bosne, u ramskom kraju župa Uzdol je postala simbol stradanja nedužnih ljudi, a upravo otvoreni put od općinskog središta Prozora do ove župa izvanredan je uzor dobre suradnje svih razina vlasti i pomoći iz Republike Hrvatske. Župljani Uzdola s pravom pozivaju sve Ramljake u Rami i izvan nje da na blagdan Uzvišenja sv. Križa ne organiziraju druge manifestacije nego zajednički podupru obilježavanje obljetnice pokolja 41 uzdolskog Hrvata katolika i okupe se toga dana na Misnom slavlju koje će u Uzdolu predslaviti biskup porečko-pulski mons. Ivan Milovan. Još uvijek su aktualne riječi pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara: «Žitelji župe Uzdol, koji su paradigma svih nedužnih stradanja civilnih žrtava, ne mogu i ne znaju živjeti s nepravdom i lažima te traže da se utvrdi istina kako bi vratili dostojanstvo nedužnim žrtvama».
Za svakog biskupa, svećenika i vjernika posebna je radost izgradnja nove crkve a osobito tamo gdje su katolici malobrojni. Tako je i za banjalučkog biskupa mons. dr. Franju Komaricu, župnika vlč. Marka Crnjaka i sve župljane grada Ključa 6. rujna bio dan za pamćenje kada su na izuzetno svečan način proslavili patron novosagrađene župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije. Malobrojnim katolicima koji žive u ovoj župi, kao i onima koji su za tu prigodu došli u rodni grad, pridružili su se vjernici iz Zagreba, Bihaća i Rešetara kod Nove Gradiške, ali i predstavnici općinskih vlasti te muslimani i pravoslavci. Ključani su se stoga osjećali poput velikog kulturnog središta jer je u večernjim satima otvorena likovna izložba te upriličen bogati kulturno-glazbeni program na kojem su sudjelovali: klapa „Maslina“ iz Šibenika s Ivom Patierom te kulturno-umjetnička društva iz Ključa, Ribnika, Bihaća, Rešetara i Dervenćana koji žive u Zagrebu.
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić blagoslovio je na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije zvono na novoj župnoj crkvi u Modriči koja je izgrađena na mjestu bivše crkve koju su srpski oružnici sravnili sa zemljom. Čini se da kardinal Puljić najteže uspijeva dobiti dozvolu upravo u svom sjedištu u Sarajevu o čemu je ovih dana izvijestio američkog veleposlanika u BiH g. Charlesa Englisha pokazavši mu župni centar na Grbavici gdje isusovci ni nakon devet godina upornog traženja ne uspijevaju dobiti lokaciju i dozvolu za gradnju župne crkve sv. Ignacija Lojolskog. Pokazao mu je također i mjesto gdje je trebala započeti gradnja Doma za umirovljene i bolesne svećenike što nadležni uporno opstruiraju. Veleposlanik English je obećao kardinalu Puljiću da će osobno razgovarati s načelnicima općina Novo Sarajevo i Stari grad i tražiti da se na temelju Zakona i jednakopravnosti riješe ovi problemi.
Biskupi u BiH žele katolicima posvijestiti potrebu da mole i pomažu katolicima u onim zemljama u kojima žive u teškim uvjetima ili su progonjeni. Tako je biskup Komarica pozvao svoju biskupijsku zajednicu da na osobit način posti i moli za progonjenu i patničku braću i sestre u istoj vjeri u indijskoj državi Orissi. U svom pozivu je podsjetio da u zajednici sestara bl. Majke Terezije 'Misionarke ljubavi' u Banjoj Luci, jedinoj te redovničke družbe u Bosni Hercegovini, djeluju i dvije redovnice upravo iz tog područja. «Mnogima je od nas još uvijek u svježem pamćenju užas ubijanja, paljenja i protjerivanja u našoj biskupiji i rodnome kraju. Tada su drugi na nas mislili i za nas molili. Uzvratimo sada i mi za ljubav svojom ljubavlju prema Kristu koji pati u svojoj patničkoj braći i sestrama“, napisao je biskup Komarica.
A o povezanosti Hrvata katolika u Hrvatskoj i u BiH na karitativnom planu progovorio je direktor Hrvatskog Caritasa vlč. Ivan Milovčić u razgovoru za Katolički tjednik istaknuvši da je karitativno djelovanje Crkve nužnost koja proizlazi prvenstveno iz naravi kršćanstva, a ne iz naravi siromaštva. «Ne može čovjek biti kršćanin, ako ne pomaže onima kojima je pomoć potrebna. Naše karitativno djelovanje neminovna je legitimacija našega vjerničkog stava… U duhu naše akcije solidarnosti i zajedništva s ljudima i Crkvom u BiH, želio bih reći da, ma koliko to ponekad i drugačije izgledalo, narod i Crkva u Hrvatskoj osjećaju životnu povezanost s ljudima i Crkvom u BiH jer pripadaju istoj Crkvi, istom narodu, istoj kulturi; jer imaju iste korijene i iste ciljeve, jer svoju budućnost, i u Hrvatskoj i u BiH, doživljavaju međuovisnom. Upravo zbog te svoje budućnosti moramo učvršćivati svoju povezanost, izgrađivati bliskost i gajiti ono što nas povezuje», kazao je vlč. Milovčić.