Prvi Papin govor u Francuskoj

Deseto apostolsko putovanje Benedikta XVI. započelo je jutrošnjim polijetanjem iz talijanske zračne luke Ciampino za Pariz. Papa je u 11 sati i 15 minuta sletio u parišku zračnu luku gdje su ga dočekali kardinal André Vingt-Trois, predsjednik Francuske biskupske konferencije, s dvojicom dopredsjenika i tajnikom Biskupske konferencije, te pomoćni pariški biskupi, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i prvi ministar François Fillon. Papa je nakon protokolarnih ceremonija u automobilu odvezen u Apostolsku nuncijaturu. Nakon kratkog odmora, Papa se u 12 sati i 30 minuta u predsjedničkoj palači susreo s francuskim predsjednikom N. Sarkozyem, a kardinal Tarcisio Bertone s pratnjom zadržao se u prijateljskom razgovoru s francuskim prvim ministrom Fillonom i njegovom pratnjom. Nakon kraćeg razgovora u četiri oka, Sarkozy je Papu dopratio u svečanu dvoranu, predstavio mu članove francuske delegacije i zaželio dobrodošlicu u francusku zemlju. Obraćajući se francuskom predsjedniku, Papa je zahvalio na srdačnome prihvatu, rekavši da preko njega pozdravlja sve stanovnike Francuske. Neka znaju da je Francuska često u središtu molitve Pape, koji ne može zaboraviti ono što je Francuska tijekom stoljeća učinila za Crkvu – rekao je Benedikt XVI. potom se osvrnuo na svoje apostolsko putovanje.
Glavni razlog mog putovanja je obilježavanje 150. obljetnice Marijinih ukazanja u Lourdesu. Želim se ujediniti mnoštvu bezbrojnih hodočasnika iz čitavoga svijeta koji tijekom ove godine hrle prema marijanskom svetištu, vođeni vjerom i ljubavlju. U vašoj zemlji ću tijekom četiri milosna dana, koja ću ovdje provesti, slaviti vjeru i ljubav. Moje hodočašće je moralo predvidjeti zaustavljanje u Parizu. Vaš mi je glavni grad drag i dobro ga poznajem. Često sam se tijekom godina zaustavljao u njemu zbog svojih studija i prijašnjih službi; u njemu sam uspostavio dobra ljudska i intelektualna prijateljstva. Rado se vraćam ovdje, radostan sam što mi se pružila prilika iskazati počast ogromnoj baštini kulture i vjere koja je oblikovala vašu zemlju – istaknuo je Benedikt XVI. podsjetivši na Sarkozyev posjet Rimu. U prigodi vašega posjeta Rimu, Gospodine predsjedniče, vi ste spomenuli da su korijeni Francuske – također i Europe – kršćanski. To povijest jasno govori, od samih početaka vaša je zemlja primila evanđeosku poruku. Ne može se zaboraviti da je grad Lion već u drugom stoljeću imao biskupa, a da sveti Irenej, autor djela 'Protiv hereza', izričito svjedoči o jakosti kršćanske misli. Crkva, u antičko doba zasađena u vašoj zemlji, odigrala je civilizacijsku ulogu na ovome mjestu. Vi ste sami u govoru u Lateranskoj palači to istaknuli. Dobro je poznato što je Crkva učinila na kulturnom, obrazovnom i duhovnom području u Francuskoj stoga o tome nije potrebno duže govoriti – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći o odnosima između Crkve i Države u Francuskoj, Papa je istaknuo kako Crkva sada uživa slobodu. Prošlo nepovjerenje se malo po malo preobrazilo u miran i pozitivan dijalog, koji se sve više učvršćuje. Vi ste, gospodine predsjedniče, kako bi ste opisali sve dublje razumijevanje između Crkve i države upotrijebili izraz „pozitivna laičnost“ – primijetio je Benedikt XVI. i dodao kako je duboko uvjeren da je potrebno novo razmišljanje o pravom značenju i važnosti laičnosti. Osnovno je, s jedne strane, ustrajati na razlici između političkoga i religioznog okvira u svrhu zaštite vjerske slobode građana što je dužnost države, a s druge pak strane, postati svjesniji o nezamjenjivoj ulozi religije u odgoju savjesti i prinosu koji ona, zajedno s drugim institucijama, može dati u stvaranju osnovnoga etičkoga konsenzusa u društvu – upozorio je Benedikt XVI. spomenuvši kako današnji svijet „nudi malo duhovnih ciljeva i materijalnih sigurnosti“. Socijalno stanje zapadnoga svijeta, obilježeno nažalost sve većim jazom između bogatih i siromašnih, zabrinjava me. Crkva čini što je u njezinoj moći, ali je dužnost države donijeti zakone za iskorjenjivanje nepravdi – ustvrdio je Papa dodavši kako i opće stanje planeta zadaje velike brige. Čini mi se da je došao trenutak za poticajnije prijedloge koji će budućim naraštajima jamčiti blagostanje – zaključio je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na francusko predsjedanje Europskom unijom, Papa u njemu vidi prigodu da Francuska posvjedoči svoju privrženost, prema plemenitoj tradiciji, ljudskim pravima i njihovoj promidžbi na dobrobit osobe i društva. Kada europski građanin vidi i osobno doživi da se neotuđiva prava ljudske osobe, od začeća do prirodne smrti, kao i ona koja se odnose na slobodan odgoj, obiteljski život, posao, ne zaboravljajući naravno vjerska prava poštuju, kad se dakle uvjeri da su ta prava, koja čine nedjeljivu cjelinu, promicana i poštivana, onda će potpuno shvatiti veličinu zdanja Unije i postat će njezin aktivni tvorac – ustvrdio je Papa i dodao kako zadaća nije laka. Vremena nisu sigurna, a mukotrpan je pothvat naći pravi put u labirintu socijalne, gospodarske, nacionalne i internacionalne svakidašnjice. Posebice pred opasnošću oživljavanja starih nepovjerenja, napetosti i suprotstavljanja između država, čega smo danas zabrinuti svjedoci, Francuska, tradicionalno osjetljiva na pomirbu između naroda, pozvana je Europi pomoći da gradi mir unutar svojih granica i u čitavome svijetu. Jedinstvo koje valja promicati ne može, niti želi postati jednoličnost, ono mora biti kadro jamčiti poštivanje nacionalnih razlika i raznih kulturnih tradicija, bogatstva europskog suglasja, imajući pak na umu da se nacionalni identitet jedino ostvaruje u otvaranju prema drugim narodima i pomoću solidarnosti s njima. Papa je zaključio izražavajući nadu da će Francuska pridonositi sve više kako bi ovo stoljeće išlo prema smirenosti, skladu i miru.