Biskup Bogović na znanstvenom skupu o Bernardinu Frankopanu

Znanstveni skup "Bernardin Frankopan i njegovo doba" započeo je 4. rujna u Ogulinu, u organizaciji Katedre čakavskog sabora Modruše i HAZU, Razreda za društvene znanosti. Okupilo se više akademika i znanstvenika među kojima su bili akademik Tomislav Raukar, akademik Petar Strčić, dr. Milan Kruhek, dr. Boris Grgin, dr. Ivan Jurković, dr. Boris Olujić, dr. Željko Holjevac i Zvonko Trdić u ime Katedre čakavskog sabora Modruše. Znanstvenim prilogom "Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana 1453.-1529." sudjelovao je i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović. Pojasnio je Bernardinovo vrijeme u kome se mijenja odnos prema crkvenim strukturama kroz osnivanje Modruške biskupije, kao i razvoj glagoljskih tiskara. Osvrnuo se na doba Frankopana i njihov odnos prema Crkvi. Počevši od Stjepana, koji je godine 1457. sjedište biskupije prenio s Udbine na Modruš, pa do modruških biskupa koji su redom bili najučeniji ljudi svog vremena - Nikola, Antun Dalmatinac, Kristofor Dubrovčanin i Šimun Kožičić Benja. Govoreći o glagoljskim tiskarama, biskup Bogović odbacio je pretpostavku da je ona bila u Kosinju, a naveo je pretpostavke Valentina Kutaneca da je tiskara bila i na Modrušu. Biskup je u svom izlaganju istaknuo Bernardina kao uzor svjetovne, a biskupa Kožičića kao uzor crkvene inteligencije "koji u teškim vremenima nisu gubili glavu" već su nastojali spasiti ono što su stvorili prethodni naraštaji.