Papa pozvao države na humano ponašanje prema useljenicima

U nagovoru prije molitve anđeoskoga pozdravljenja Papa je jučer pozvao zemlje prihvata i zemlje podrijetla emigranata da se s humanim duhom i velikodušno zauzmu u iskorjenjivanju uzroka ilegalnoga useljavanja. Papa je u nagovoru prije molitve 'Anđeo Gospodnji' u Apostolskoj palači u Castel Gandolfu pred uobičajenim mnoštvom naroda zatražio od država prihvata kao i od država podrijetla da iskorijene kriminal koji je u pozadini opasnih putovanja kojima se izlažu na tisuće osoba. Govoreći pak o razornim silama koje, čini se, vladaju sadašnjim svijetom, Papa je pozvao kršćane da snagom ljubavi koja proizlazi iz Isusova križa odgovore na zlobu.
Putovanja nade pretvorena u more bez pristaništa. Muškarci, ali često i žene s djecom u naručju ili u utrobi, nagomilani u malim barkama, kako bi pobjegli od siromaštva ili rata poduzimaju opasna putovanja koja ih nikada neće dovesti u pristanište. Već godinama, nažalost, vode su Sredozemnoga mora postale ogromni grob za tisuće iseljenika. Papa je upravo toj svakodnevnoj tragediji posvetio nagovor prije molitve. Govoreći o svakodnevnim žrtvama takvih putovanja, istaknuo je kako je seljenje veoma stara pojava koja je oduvijek obilježavala odnose između naroda i država, ipak, primijetio je Benedikt XVI. – u naše se vrijeme pretvorila u nevolju, pred kojom ne možemo biti ravnodušni, a dok nas potiče na solidarnost istovremeno zahtijeva učinkovite političke odgovore. Poznato mi je da se brojne pokrajinske, državne i međunarodne ustanove skrbe o ilegalnom seljenju: zahvaljujem im i ohrabrujem ih da odgovorno i ljudski nastave svoju hvalevrijednu djelatnost. Smisao odgovornosti trebaju pokazati i zemlje porijekla ne samo zato jer je riječ o njihovim građanima, nego i kako bi u korijenima zatrli sve oblike kriminalnih radnji povezanih s ilegalnim seljenjem – rekao je Benedikt XVI.
Govoreći o državama koje su meta ilegalnoga useljavanja, rekao je kako su europske države kao i sve druge pozvane, između ostaloga, zajedno razvijati inicijative i strukture prikladnije potrebama ilegalnih selilaca. Selioce pak treba senzibilizirati o vrijednosti njihova života, jedinoga, uvijek, dragocjenoga dobra koje treba štiti od velikih opasnosti kojima se izlažu tražeći bolje životne uvjete, kao i o poštivanju zakonitosti koje obvezuje sve. Kao zajednički otac, osjećam veliku obvezu svratiti pozornost svih i zatražiti velikodušnu suradnju pojedinaca i ustanova u sučeljavanju s problemom i iznalaženjem rješenja – istaknuo je Benedikt XVI.
Prije upozorenja na problem ilegalnih selilaca, Papa je govorio o naravi zla koje se u brojnim oblicima zamjećuje u svijetu te o spasenju po ljubavi Isusovoj. Polazeći od nedjeljnoga evanđelja, Benedikt XVI. je predstavio otajstvo božanskoga spasenja, koje se zbiva po sramotnoj smrti, na križu, Sina Božjega. To nije bio – istaknuo je Papa – okrutni nacrt nebeskoga Oca, nego izbor prouzročen težinom bolesti od koje nas je morao izliječiti, plaćen krvlju i oplemenjen po uskrsnuću. Ipak, nastavio je Benedikt XVI., borba nije dovršena. Zlo postoji i ustraje u svakome naraštaju, također i u naše doba. Što su ratni užasi, nasilje nad nevinima, bijeda i nepravda koje se iskaljuju nad slabima ako nisu opiranje zla kraljevstvu Božjem? A kako odgovoriti na toliku zloću ako ne razoružanom i razoružavajućom snagom ljubavi koja pobjeđuje mržnju, životom koji se ne boji smrti. Tom se istom tajanstvenom snagom poslužio Isus, po cijenu da ne bude shvaćen i da bude napušten od svojih – rekao je Benedikt XVI. i dodao kako je Isusov odabir sada odgovornost svakoga njegova sljedbenika. Kao za Krista tako i za kršćane nošenje križa nije neobvezno, nego je poslanje koje s ljubavlju treba prigrliti. U današnjem svijetu, gdje, čini se, vladaju sile koje dijele i razaraju, Krist svima upućuje svoj jasan poziv: tko želi biti moj učenik, neka se odrekne svoje sebičnosti i neka sa mnom nosi križ – zaključio je Benedikt XVI.
U pozdravima na raznim jezicima na svršetku molitve, Papa se posebno obratio kubanskim biskupima i vjernicima koji će 8. rujna započeti trogodišnju pripremu za obilježavanje 400. obljetnice pronalaska Marijine slike naše Gospe od Cobre 1612. godine. Poželjevši kubanskim vjernicima da po Djevičinu zagovoru sve više budu „misionari evanđelja u svakoj životnoj okolnosti“, Papa je zaključio: Neka Bog blagoslovi Kubu i sve Kubance!