2008-08-30 17:50:37

Početak proslave 400.-te obljetnice dolaska kapucina u Rijeku


Misom u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci u četvrtak, 28. kolovoza obilježen je početak proslave 400.-te obljetnice dolaska kapucina u Rijeku. Euharistijsko slavlje predvodio je gvardijan riječkog kapucinskog samostana fra Anto Pervan.
Red Manje braće kapucina nastao je reformom franjevačkog svjetovnog Reda 1525. godine kao treći samostalni ogranak prvog Reda sv. Franje Asiškoga. Tri godine kasnije, reformu ovog Reda odobrio je papa Klement VII. dok vlastitog generalnog ministra Red dobiva 1619. godine za vrijeme pape Pavla V. Od tada im je dopušteno provoditi isposnički život, nositi habit kestenjastosmeđe boje s dugom kukuljicom na leđima te primati u Red klerike i braću pomoćnike. Do 1574. red se razvijao samo unutar granica Italije a nakon toga kao misionari odlaze u druge europske zemlje, među njima i Hrvatsku. Na taj način kapucini su 1610. godine iz Austrije stigli u Rijeku. Na mjestu gdje je danas samostan stajala je kapelica posvećena sv. Augustinu dok početkom 20. stoljeća riječki samostan pod vodstvom fra Bernardina Škrivanića postaje središnjim samostanom hrvatskih kapucina i žarištem vjerske i kulturne obnove u Hrvatskoj.
Tijekom povijesti kapucini su vršili različite zadaće, no osobito su se istaknuli radeći na katoličkoj obnovi poslije Tridentskog sabora. Njihovu apostolsko-pastoralnu djelatnost od samih početaka krasi propovijedanje te su 1743. vršili službu papinskih propovjednika unutar rimske kurije. U prvim godinama njihova boravka u Rijeci apostolat im se temeljio na brizi o ljudima na rubu društva dok su danas najpopularniji ispovjednici u gradu na Rječini ali i duhovni voditelji molitvenih skupina mladih. Briga o bolesnicima, zatvorenicima bila je prvotna zadaća kapucina, no i danas se uz taj pastoral dodaje i angažman u radu s mladima koji se u župi okupljaju u molitvenim zajednicama. Jedan od najpoznatijih ispovjednika u riječkom kapucinskom samostanu bio je i sv. Leopold Bogdan Mandić dok se među širiteljima tiska i marijanske pobožnosti spominje ime fra Bernardina Škrivanića, graditelja kapucinske crkve Gospe Lurdske na Žabici, impozantnog zdanja nastalog po uzoru na ono u Lurdu. Temelji crkve postavljeni su prije 100 godina na inicijativu fra Škrivanića čija je želja bila sagraditi crkvu po uzoru na onu u Lurdu. Uz sv. Leopolda Bogdana Mandića, u tijeku je proces za proglašenjem blaženim još jednog riječkog kapucina, fra Ante Tomičića.
Danas, pet kapucina stoji na raspolaganju brojnim vjernicima koji dolaze u crkvu ili su članovi neke od molitvenih zajednica. Kapucini su usko povezani s pukom te se u samostanskim prostorima održavaju molitveni susreti za sve profile vjernika. U okviru proslave visokog jubileja koja će biti svečano zaključen za dvije godine, tiskat će se poštanske marke s likom sv. Leopolda Bogdana Mandića koji je svojedobno boravio u riječkom kapucinskom samostanu dok bi se ovim povodom jedan od riječkih trgova u blizini crkve Gospe Lurdske trebao preimenovati u ime fra Bernardina Škrivanića. Želja riječkih kapucina je obnova crkve Gospe Lurdske, prije svega derutnog krova, ali i opremanje knjižnice i Muzeja posvećenog sv. Leopoldu i fra Anti Tomičiću. Nedavno je kapucinima vraćen i dio imovine izgubljen u prijašnjem komunističkom sistemu. Kino „Croatia" prenamijenit će se za potrebe održavanja različitih kulturnih događanja, a među njima i duhovnih seminara kao bitne sastavnice u pripravi za proslavu visokog jubileja.







All the contents on this site are copyrighted ©.