Početak proslave 400.-te obljetnice dolaska kapucina u Rijeku
Misom u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci u četvrtak, 28. kolovoza obilježen
je početak proslave 400.-te obljetnice dolaska kapucina u Rijeku. Euharistijsko slavlje
predvodio je gvardijan riječkog kapucinskog samostana fra Anto Pervan. Red Manje
braće kapucina nastao je reformom franjevačkog svjetovnog Reda 1525. godine kao treći
samostalni ogranak prvog Reda sv. Franje Asiškoga. Tri godine kasnije, reformu ovog
Reda odobrio je papa Klement VII. dok vlastitog generalnog ministra Red dobiva 1619.
godine za vrijeme pape Pavla V. Od tada im je dopušteno provoditi isposnički život,
nositi habit kestenjastosmeđe boje s dugom kukuljicom na leđima te primati u Red klerike
i braću pomoćnike. Do 1574. red se razvijao samo unutar granica Italije a nakon toga
kao misionari odlaze u druge europske zemlje, među njima i Hrvatsku. Na taj način
kapucini su 1610. godine iz Austrije stigli u Rijeku. Na mjestu gdje je danas samostan
stajala je kapelica posvećena sv. Augustinu dok početkom 20. stoljeća riječki samostan
pod vodstvom fra Bernardina Škrivanića postaje središnjim samostanom hrvatskih kapucina
i žarištem vjerske i kulturne obnove u Hrvatskoj. Tijekom povijesti kapucini su
vršili različite zadaće, no osobito su se istaknuli radeći na katoličkoj obnovi poslije
Tridentskog sabora. Njihovu apostolsko-pastoralnu djelatnost od samih početaka krasi
propovijedanje te su 1743. vršili službu papinskih propovjednika unutar rimske kurije.
U prvim godinama njihova boravka u Rijeci apostolat im se temeljio na brizi o ljudima
na rubu društva dok su danas najpopularniji ispovjednici u gradu na Rječini ali i
duhovni voditelji molitvenih skupina mladih. Briga o bolesnicima, zatvorenicima bila
je prvotna zadaća kapucina, no i danas se uz taj pastoral dodaje i angažman u radu
s mladima koji se u župi okupljaju u molitvenim zajednicama. Jedan od najpoznatijih
ispovjednika u riječkom kapucinskom samostanu bio je i sv. Leopold Bogdan Mandić dok
se među širiteljima tiska i marijanske pobožnosti spominje ime fra Bernardina Škrivanića,
graditelja kapucinske crkve Gospe Lurdske na Žabici, impozantnog zdanja nastalog po
uzoru na ono u Lurdu. Temelji crkve postavljeni su prije 100 godina na inicijativu
fra Škrivanića čija je želja bila sagraditi crkvu po uzoru na onu u Lurdu. Uz sv.
Leopolda Bogdana Mandića, u tijeku je proces za proglašenjem blaženim još jednog riječkog
kapucina, fra Ante Tomičića. Danas, pet kapucina stoji na raspolaganju brojnim
vjernicima koji dolaze u crkvu ili su članovi neke od molitvenih zajednica. Kapucini
su usko povezani s pukom te se u samostanskim prostorima održavaju molitveni susreti
za sve profile vjernika. U okviru proslave visokog jubileja koja će biti svečano zaključen
za dvije godine, tiskat će se poštanske marke s likom sv. Leopolda Bogdana Mandića
koji je svojedobno boravio u riječkom kapucinskom samostanu dok bi se ovim povodom
jedan od riječkih trgova u blizini crkve Gospe Lurdske trebao preimenovati u ime fra
Bernardina Škrivanića. Želja riječkih kapucina je obnova crkve Gospe Lurdske, prije
svega derutnog krova, ali i opremanje knjižnice i Muzeja posvećenog sv. Leopoldu i
fra Anti Tomičiću. Nedavno je kapucinima vraćen i dio imovine izgubljen u prijašnjem
komunističkom sistemu. Kino „Croatia" prenamijenit će se za potrebe održavanja različitih
kulturnih događanja, a među njima i duhovnih seminara kao bitne sastavnice u pripravi
za proslavu visokog jubileja.