Spomen svetoga Augustina

Crkva danas slavi liturgijski spomen svetoga Augustina, hiponskoga biskupa i crkvenoga naučitelja. Poznato je koliko Benedikt XVI. štuje svetoga Augustina o kojemu je govorio na pet općih audijencija srijedom.
Čovjek strasti i vjere, duboke inteligencije i neumorne pastoralne skrbi – tako je Papa opisao svetoga Augustina. Rođen je 354. godine u Tagasti, današnjem Alžiru. Nakon duge i bjesomučne unutarnje borbe obratio se na kršćanstvo. Tražio je istinu oslanjajući se jedino na razum, potom je shvatio kako su razum i vjera nerazdvojivi. Vjeruj da bi razumio – govorio je – razumi da bi vjerovao.
Čovjek je velika nepoznanica, veliki je ponor – pisao je sveti Augustin – a jedino susrećući Boga može otkriti tko je. Božja nazočnost u čovjeku je duboka i istovremeno tajanstvena, može ju se prepoznati i otkriti u vlastitoj nutrini: Nemoj ići vani – tvrdio je sveti Augustin – nego se vrati u sebe; u nutarnjem čovjeku prebiva istina; ako otkriješ da je tvoja narav promjenljiva, nadilaziš samoga sebe (...) težiš dakle tamo gdje se pali svjetlo razuma. Sveti Augustin ističe u Ispovijestima, svojoj duhovnoj biografiji: Učinio si nas za sebe i nemirno je srce naše dok ne otpočine u tebi. Udaljenost od Boga je dakle udaljenost od samih sebe. Bog je ljubav – govorio je – a susret s Bogom jedini je odgovor na nemire našega srca. Ljudska je povijest borba između dvije ljubavi: između sebeljublja koje zanemaruje Boga i Božje ljubavi koja se slobodno predaje za druge – tumačio je sveti Augustin.