135. francusko nacionalno hodočašće

U Lourdesu je 11. kolovoza, u znaku 150. obljetnice Marijinih ukazanja, započelo 135. francusko nacionalno hodočašće, na kojem sudjeluju izaslanstva s raznih kontinenata, a predvodi ga biskup Lourdesa Jacques Perrier, čiji je članak o papi Benediktu XVI., mjesec dana prije njegova pastoralnoga pohoda Francuskoj, objavio vatikanski dnevnik 'L'Osservatore Romano'. Na razne je načine – piše biskup – prihvaćen izbor kardinala Ratzingera na Petrovu stolicu. Javno mnijenje je u Ratzingeru gledalo ukočena čovjeka, nepopustljiva teoretičara, neupućena u svjetske probleme, skrivena iza svojih načela. Oni koji su ga bolje poznavali nastojali su da se o njemu čuje drugačiji glas: kardinal je bio jednostavan čovjek, veoma pristupačan, želio je slušati, veoma jasan u odgovorima, katkada je priznavao da nema odgovora, a veoma je bio poštivan izvan katoličkih okvira. No, njihov glas nije mogao prodrijeti u javnost – istaknuo je biskup.
Malo prije objavljivanja izbornih rezultata - piše biskup – iznenađen sam rekao: „Ako izabere ime Benedikt“. Nisam znao da je bio izabran kardinal Ratzinger. Još sam manje znao za njegovu pobožnost prema svetome Benediktu. Možda sam nesvjesno razmišljao o papi Benediktu XV., koji je tijekom rata želio biti mirotvorac, a jedna i druga zaraćena strana su ga zbog toga blatile. Naročito sam mislio kako za svijet papa mora biti znak blagoslova. U tome, bio sam vjeran pobožnosti pape Ivana Pavla II. prema božanskome milosrđu: on je uveo blagdan, a sam se sreo s božanskim milosrđem u prvoj Večernjoj toga blagdana. Svijet je zabrinut za svoju budućnost. Naša se društva ne uzdaju u sebe. Veoma je važno da ovome svijetu netko rekne kako nije proklet niti zaboravljen, naprotiv Bog ga voli i blagoslivlja. Izvorni blagoslov knjige Postanka čovjeku nije oduzet. Stoga „čovjek obučen u bijelo“ mora biti znak blagoslova: kad se religije veoma lako upuštaju u sukobe; kad su neki svećenici počinili zlodjela protiv nevine djece, koju je Isus blagoslivljao, kada je potrebno odbaciti neka tehnička dostignuća koja mogu biti prokletstvo za čovječanstvo. Velika vjera i ogromna poniznost bile su potrebne za prihvat tih izazova – istaknuo je biskup.
Tijekom križnoga puta koji je predvodio na Veliki petak 2005. godine, nekoliko dana prije papina preminuća, zatim u govorima prije konklava, kardinal Ratzinger zaista nije svijetlim bojama oslikao duhovno stanje Crkve, naročito na Zapadu. Imao je jasnu sliku o Crkvi kad je prihvatio izbor. Naročito se dva blaženstva odnose na papu Benedikta XVI. „Blaženi krotki“: krotkost je možda u njegovoj naravi, ali to što je naravni dar može također postati karizma u službi Kraljevstva. U ovome svijetu nasilja, ne samo terorističkoga, nego gospodarskoga čak i kulturnoga, nije li možda blagost po Kristovu uzoru način da se ostavi biljeg?. Drugo blaženstvo je mirotvoraca. Benedikt XVI. žudi za jedinstvom. Zna da je jedinstvo nerazdvojno od istine. Stoga je zahtijevan u dijalogu, ekumenskome i između religija: to je način čašćenja sugovornika – zaključuje biskup.
Zahvaljujući svojoj blagosti Papa otvara dijalog s pravoslavljem. U Kini traži pomirbu. U odluci obilježavanja Pavlove godine kada se održava Biskupska sinoda o Riječi Božjoj razumno je vidjeti ekumensku nakanu prema protestantima. Osim toga, Papa ne želi podjele u Katoličkoj crkvi izazvane nesuglasicama oko obreda. Ali ni tu istina ne treba biti žrtvovana u korist površnoga jedinstva: II. vatikanski sabor valja ispravno tumačiti, on ne može biti poništen – primijetio je biskup.
Poput drugih i Francuzi su mogli bolje upoznati Benedikta XVI., zahvaljujući apostolskome putovanju u Sjedinjene Američke Države. Mogli smo se uvjeriti s kakvom se hrabrošću sučelio s brukama, s kojom je nježnošću slušao žrtve, s kakvom se prostodušnošću kreće u društvu veoma različitom od njegove kulture, s kojim prijateljskim autoritetom je ohrabrio svoju braću biskupe, s kojom se liturgijskom trijeznošću predstavio na igralištima, s kojom se širinom viđenja obratio izaslanicima Ujedinjenih naroda, a s kojim osjećajima je sudjelovao u boli, još živoj, New Yorka, pogođenog atentatima od 11. rujna. Tijekom njegova putovanja primijetili smo promjenu u komentarima obavijesnih sredstava. Benedikt XVI. ih je iznenadio. Očekujmo i mi da nas iznenadi. Mi bismo ga mogli iznenaditi dolazeći u velikom broju da mu pokažemo koliko ga volimo i da smo u Crkvi jedno tijelo s njim – zaključio je biskup.