Europska misao Pavla VI.

U Castel Gandolfu je 6. kolovoza 1978. godine preminuo papa Pavao VI. Trideset godina nakon njegova preminuća još je aktualna njegova europska misao koju je u pismu kardinalu Agostinu Casaroliju izrekao 25. srpnja 1975. godine, u prigodi Helsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi i svijetu. Na vrhuncu duge i često mukotrpne povijesti, zahvaljujući različitosti prinosa koje su svi europski narodi svojim posebnim genijem pružili, Europa danas ima idealnu baštinu u zajedničkom nasljedstvu, koja se u biti temelji na kršćanskoj poruci, naviještenoj svim narodima koji su je prihvatili i posvojili. Ta baština obuhvaća, osim svetih vrednota vjere u Boga i nepovrjediva karaktera savjesti, vrednote jednakosti i ljudskoga bratstva, dostojanstva misli posvećene traženju istine, osobne i društvene pravde, prava kao kriterija ponašanja u odnosima između građana, ustanova i država. Tu baštinu, jedinstvenu i neuništivu, smatramo izvorom mira...
Priznavanje između država međuovisne sigurnosti, koja je povjerena svečanim obvezama od odricanjima uporabe i prijetnje silom, miroljubivoga rješavanja razlika, dobronamjernih poštivanja međunarodnih obveza; odluka razvijati uzajamne prijateljske i pravedne odnose, zasnovane na poštovanju uzajamnih suvereniteta i prava koja moraju biti priznata svakoj državi, njezinih ljudskih, političkih, kulturnih i društvenih stvarnosti, kao i na poštivanju slobodne volje vlastitoga naroda da gradi vlastite ustanove; zajednički interes usmjeren je razvoju suradnje u gospodarstvu, znanosti, tehnici te na društvenome, kulturnom i humanitarnom području, sve je to razlog da se osmisli teška, osjetljiva i zahtjevna obveza na kojoj se želi nadahnuti politika država.
Mi govorimo o državama, jer su one pravni oblik subjekta međunarodnih odnosa, ali se želimo obratiti narodima, živoj stvarnosti država, čiji su smisao postojanja i djelovanja. Ti narodi različitih jezika i tradicija, koji ujedinjuju više negoli dijele Europu, s tjeskobnom pozornošću gledaju na svečane izjave koje će biti potpisane. Milijuni muškaraca i žena, mladih i starih, žele imati mirne, slobodne i ljudske odnose, to jest žele uživati mir u pravednosti; oni se žele osjetiti zajamčeni sigurnošću svake države, a također su isto tako ohrabreni potvrdom poštivanja legitimnih prava čovjeka i njegovih temeljnih sloboda. Sveta Stolica očekuje da među tim pravima posebno bude istaknuta vjerska sloboda, uzimajući u obzir s istim zanimanjem mogućnost zaštite i ljudskoga rasta koji te slobode omogućuju osobama, zajednicama, emigrantima, etničkim skupinama, nacionalnim manjinama i narodima svake regije.
S pravom je posebno uzeta u obzir mogućnost lakšega kretanja i komuniciranja između osoba i ustanova ili organizacija. Neka osobe koje će se slobodnije kretati iz jedne u drugu europsku državu budu radosne nositeljice žive poruke i uvjerljivoga prijateljstva i mira, znak i zalog mira i prijateljstva između država. Mir Europi i mir između Europe i svijeta! Uzimajući u obzir svoje povijesne i sadašnje odgovornosti u međunarodnome kontekstu, europske države, a s njima Sjedinjene Američke Države kao i Kanada moraju biti svjesne tijesne veze između mira i sigurnosti u Europi i svijetu, poglavito u Sredozemlju; osim toga, neka se obvežu da će pridonijeti rješavanju, u duhu prave solidarnosti, velikih problema međuovisnosti i suradnje koji muče život međunarodne zajednice – misli su Pavla VI., a na njih je u prigodi 30. obljetnice njegova preminuća podsjetila agencija SIR.