Papa pozvan u posjet Siriji

Ove je godine Damask glavni grad arapske kulture, ali se Sirija, s 20 milijuna stanovnika, od kojih 90% čine muslimani i 10% kršćani, istovremeno priprema za proslavu Pavlove godine koju je Sveti Otac otvorio 28. lipnja u Bazilici svetoga Pavla izvan zidina u Rimu. To je vrlo važna ideja – istaknuo je nadbiskup Giovanni Battista Morandini, apostolski nuncij u Siriji – za jačanje ekumenizma u zemlji-kolijevci kulturâ i religijâ. O Pavlu – koji je od okrutnoga progonitelja prvih kršćana postao Kristov svjedok izvan Svete zemlje pa sve do Rima – neće govoriti samo katolici, kojih je oko 1%, nego sve kršćanske vjeroispovijesti nazočne u Siriji, pravoslavci, melkiti, Armenci, te muslimanska zajednica. Damask ovih dana, - kako javlja naš izvjestitelj iz toga grada - kroz glazbu i različite okuse s tržnice i iz staroga grada, potvrđuje da je grad otvoren za dijalog, te pokazuje da je suživot muškaraca i žena različitih religija moguć. Taj se zajednički život, moguć unatoč krizama koje prijete Srednjem istoku, rađa iz duboke zajedničke višestoljetne religijske povijesti. Prisjećajući se te tradicije, sirijski veliki muftija je, susrevši se sa skupinom talijanskih novinara na hodočašću u Damasku, ponovno uputio papi Benediktu XVI. poziv da posjeti njegovu zemlju. Taj su poziv Papi uputile i druge zemlje Srednjega istoka, čijim je teritorijem prošao, ili na njemu boravio sveti Pavao. Želja je sirijskoga velikog muftije Ahmada Hassouna, susresti Svetoga Oca i u Rimu, i to prije svršetka Pavlove godine. Sirija se, dakle, potvrđuje višeetničkom i višereligijskom zemljom.