O zbivanjima u Crkvi u BiH govori msgr.Ivo Tomašević
Od izuzetne važnosti za partikularnu Crkvu u BiH jest provedba Temeljnog ugovora između
Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, koji su 19. travnja 2006. u Sarajevu potpisali
tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH g. Ivo Miro Jović i apostolski nuncij u
BiH nadbiskup Alessandro D'Errico. Na obljetnicu smrti bosanske kraljice Katarine
Kotromanić-Kosača, 25. listopada 2007. u Vatikanu državni tajnik njegove svetosti
kardinal Tarcisio Bertone i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Željko
Komšić razmijenili su ratifikacijske instrumente Temeljnog ugovora i Dodatnog protokola
potpisanog 29. rujna 2006. Treba podsjetiti da su na izradi Ugovora počeli raditi
odmah nakon ratnih događanja i tadašnji apostolski nuncij u BiH mons. Francesco Monterisi
i njegov bliski suradnik mons. Martin Vidović, sadašnji apostolski nuncij u Bjelorusiji.
Plodovi nedavnog pohoda tajnika Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama
nadbiskupa Domiquea Mambertija koncem travnja ove godine i uporno zauzimanje nuncija
D'Errica i njegova trajna suradnja s biskupima BK BiH postaju vidljivi u početku realizacije
Ugovora i to njegova članka 18 paragrafa 2 u kojem stoji da će biti ustanovljeno Mješovito
povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika BiH i Svete Stolice, koje će raspravljati
o pitanjima od zajedničkog interesa koja budu zahtijevala nova ili dodatna rješenja
te će svoje prijedloge podastrijeti odnosnim vlastima na odobrenje. U svom službenom
Priopćenju Apostolska nuncijatura u BiH je s radošću prenijela vijest da je 29. srpnja
Vijeće ministra BiH donijelo odluku o formiranju Mješovitog povjerenstva te izvijestila
da će u tom povjerenstvu predstavnici Svete Stolice biti: nuncij D'Errico i tajnik
Nuncijatura mons. Waldemar Stanisław Sommertag, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Dr.
Pero Sudar, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu dr. don Tomo
Vukšić te provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivan Sesar. Samo
mir, koji je utemeljen na istini i pravdi, može biti dugotrajan i od Boga darovan.
Zato je nužno utemeljeno i s ljubavlju uporno raditi na iznošenju istine, ali i uvijek
iznova sjetiti se u molitvi i misnim nakanama posebno onih koji su stradali od ljudi
ispunjenih mržnjom samo zato što su drugačiji po vjeri i naciji. Neumorno banjalučki
kronopisac mons. dr. Anto Orlovac prije nekoliko godina je puno pisao o onom što se
stvarno dogodilo 27. srpnja 1941. godine koji nemali broj onih koji sebe nazivaju
antifašistima i danas obilježavaju kao dan ustanka „naroda i narodnosti“ protiv fašizma.
I ove, kao i prijašnjih godina, gotovo niti jedan civilni medij u BiH nije želio izvijestiti
svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje što se stvarno dogodilo toga dana. U svom
napisu dr. Vukšić je ukratko podsjetio da je prvi ubijeni katolički svećenik u Drugom
svjetskom ratu na cijelom području bivše Jugoslavije bio Waldemar Maksimilijan Nestor,
svećenik Banjalučke biskupije i župnik u Drvaru, bivši trapist i Nijemac po narodnosti.
Kao župnik Drvara slavio je Svetu 26. srpnja 1941., na blagdan sv. Ane u Kosovu kod
Knina kamo je došao s većom skupinom svojih župljana. Iako su ga franjevci iz Knina
upozorili na opasnost, on je ujutro 27. srpnja krenuo vlakom sa svojim vjernicima
natrag prema Drvaru kako bi te nedjelje slavio Svetu misu. Srpski oružnici su zaustavili
vlak i sve katolike zajedno sa župnikom Nestorom svezane odveli u mjesto Trubar blizu
Drvara i pobili ih te ih bacili u jamu Golubnjača. Istog dana su uhitili i župnika
u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića, rođenog u Postirama na Braču, te ga vodali
po gradu svezanoga poput medvjeda, izmasakrirali ga i ubili te nabili na ražanj i
ispekli. Četiri godine nakon rata odnosno 1949. u Drvaru je srušena župna crkva i
zgrada župnog pastoralnog centra, a biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici i župnicima
u Drvaru bili su potrebni nebrojeni susreti i dopisi da bi se pokazala dobra volja
za davanje dozvole i lokacije za ponovnu izgradnju crkve. Uporno prešućivanje ovih
zločina u javnosti kao i pojedine čestitke duboko vrijeđaju nevine žrtve. Katolici
Banjolučke biskupije pridružit će se svake posljednje nedjelje u mjesecu srpnju molitvama
i sudjelovanjem na Misnom slavlju za sve žrtve ratova 20. stoljeća. Oni se žele pridružiti
istinskom kršćanskom pozivu, koji je na Misi zadušnici za ubijenih 67 nedužnih civila,
katolika Hrvata u Briševu nedaleko od Prijedora, vrlo lijepo sročio mons. Orlovac:
"Kao kršćani molimo se i za one koji su zlo činili da ih Bog potakne, jer oni na svojoj
savjesti nose najtežu odgovornost, a molimo i da se zlo koje se dogodilo nikada više
ne ponovi ".