Zid onih koji žele odijeliti vjeru od razuma htio je Benediktu XVI. zatvoriti usta
u Regensburgu, kada mu se suprotstavio fundamentalizam i na rimskomu sveučilištu 'Sapienza'
kada su ga laicisti spriječili govoriti – rekao je msgr. Gerhard Ludwig Müller, biskup
Regensburga, govoreći u Španjolskoj na ljetnom tečaju „Biti kršćani u sekulariziranome
društvu“, upriličenom na sveučilištu Kralj Juan Carlos pod ravnanjem kardinala Caňizaresa,
nadbiskupa Toleda. Biskup Müller je održao predavanje na temu „Vjera, razum i
sloboda u sveučilišnome govoru Benedikta XVI.“, ustvrdivši kako je u Regensburgu kao
i na rimskom sveučilištu došla do izražaja obrambena reakcija onih koji ne žele čuti
Papin glas. U sekulariziranome svijetu koji ne želi prihvatiti univerzalnost Objave
za sve ljude, treba tražiti glavni razlog te reakcije – rekao je biskup. Prema biskupovome
mišljenju protivljenje suvremenoga čovjeka vjeri nije u „misli nego u volji“: čovjek
se opire jer ne želi mijenjati svoj život. S druge pak strane želeći pojasniti kako
na Benedikta XVI. gledaju njegovi sunarodnjaci biskup je povjerio kako mu je jedan
političar priznao da se sada osjeća „ponosan što je katolik“ i dodao kako Sveti Otac
na nov način, optimistički predstavlja katoličku vjeru u javnome životu, te da ubire
pohvale ne samo za nauk nego i kao ličnost. Biskup je osudio laicističko opiranje
Papinu govoru u Regensburgu i na rimskome sveučilištu, istaknuvši kako je odnos vjera-razum
uvijek nazočan u teologiji kardinala Ratzingera, današnjeg Benedikta XVI. Prema biskupovu
mišljenju malo je suvremenih teologa tako čvrsto istaknulo vezu između vjere-razuma-istine-slobode-ljubavi
kao Joseph Ratzinger. Kardinal Caňizares je pak upozorio kako je budućnost u nerazdvojivosti
vjere i razuma, dodavši kako podjela vodi u nesnošljivost.