Papina poruka afričkim biskupima

Evangelizacija kulture i inkulturacija Evanđelja, vrlo je staro, pa ipak uvijek novo poslanje – naglasio je papa Benedikt XVI. u poruci koja je pročitana danas u Bagamoyou, u Tanzaniji, na otvaranju skupa koji je organiziralo Papinsko vijeće za kulturu, na temu „Pastoralni vidici za novu evangelizaciju u kontekstu globalizacije i njezinih posljedica na afričke kulture“. Na tome četverodnevnom skupu sastali su se članovi spomenutoga Papinskog vijeća i afrički biskupi odgovorni za pastoral kulture. Nakon Svete Mise koju je predvodio kardinal Polycarp Pengo, radovi su na skupu započeli izlaganjem nadbiskupa Gianfranca Ravasija, predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu, koje je zbog nadbiskupove spriječenosti, pročitao otac Bernard Ardura, tajnik vijeća.
Sveti je Otac u svojoj poruci afričkim biskupima, koji su stigli iz svih krajeva afričkoga kontinenta, preporučio da pronađu nove i djelotvorne načine kako bi pokazali nepromjenjivu istinu Evanđelja, a posebice vrednote radosti života, poštovanja još nerođena djeteta, važnosti uloge obitelji, te dubokoga osjećaja zajedništva i solidarnosti koji su prisutni u afričkim kulturama. Glavna ideja ovoga skupa je, naime, bolje poznavanje kulturne dimenzije održivoga razvoja koji je nužno potreban za budućnost afričkoga kontinenta. Nije slučajnost ni to što je skup organiziran u Bagamoyou, u luci na sjeveroistočnoj obali Tanzanije, koja je, nažalost, u prošlosti bila poznata po trgovini robovima namijenjenih tržištu u Zanzibaru. Tu je 1868. godine otvorena misija upravo radi zaštite žrtava te trgovine. I danas, kao i onda, Crkva je zauzeta u obrani ljudskoga dostojanstva od starih i novih oblika ropstva, koje se u naše vrijeme – kako su istaknuli promicatelji ovoga skupa – pokazuje i s licem sve ukorijenjenijega sekularizma koji vrijeđa nepovredivu slobodu ljudske osobe.
Otuda proizlazi i tema koju je u svojemu predavanju obradio nadbiskup Ravasi – „Kulturni izazovi sekularizma koji se šire kroz mondijalizaciju“. U odnosu na prošlost, ljudi su danas sve više uvjereni u uzaludnost borbe protiv Boga, kao što su činili borbeni ateisti jer, dostatno je znati da je Bog, isključen iz našega svijeta, sveden na nemoć. Na taj se način stvorilo ozračje ravnodušnosti, karakteristično za sadašnji sekularizirani grad koji više ne živi s Bogom ili protiv njega, nego jednostavno bez Boga – istaknuo je nadbiskup. U tom kontekstu Crkva pred svojim očima vidi moć globalizacije koja sa sobom nosi određeni broj protuvrednota, na štetu osoba i ljudskih zajednica – pojasnio je nadalje nadbiskup Ravasi, te među izazovima mondijalizacije upozorio na zaborav općega dobra, društvena ponašanja koja predvode logike tržišta, uništavanje uzorâ života koje prenose obitelj, škola i župa, te na veličanje individualizma. A upravo najsiromašnije zemlje, kao što je većina na afričkome kontinentu, trpe najopasnije posljedice krivo shvaćene globalizacije koja donosi uništavanje vrednota prenesenih naslijeđenim kulturnim tradicijama, destabilizaciju savjesti i kulturno iskorjenjivanje čitavih naraštaja uvedenih u uvojnicu koja ih vodi od siromaštva do bijede – naglasio je nadbiskup te zaključio kako upravo u tako kritičnoj situaciji, gdje se sekularizacija globalizira, Crkva ima mogućnost otkriti mjesta kako bi učinila da proklije kršćanski humanizam, te kako bi ponovno predložila velike moralne vrednote, i to čineći da odjekuje Riječ Božja koja je kadra oploditi pustinje ravnodušnosti i površnosti.