Sukobe rješavati miroljubivim sredstvima

Papa Benedikt XVI. jutros je Sydneyu sudjelovao na međureligijskome susretu s četrdesetak predstavnika vjerskih australskih zajednica. U ime nazočnih Papu je pozdravio kardinal George Pell, nadbiskup Sydneya, te rabin Jeremy Lawrence u ime židovske zajednice i šeik Shardy u ime muslimana.Papa je uzvratio na pozdrave govorom čije glavne odlomke prenosimo.
Dragi prijatelji, svima vama koji predstavljate australske vjerske zajednice upućujem pozdrav mira i prijateljstva. Radostan sam zbog ovoga susreta i zahvaljujem rabinu Jeremyu Lawrenceu te šeiku Shardyu za dobrodošlicu izrečenu i ime svojih zajednica.
Australija je država koja veoma puno drži do vjerske slobode. Vaša zemlja priznaje da poštivanje toga temeljnoga prava muškarcima i ženama omogućuje štovati Boga prema savjesti, odgajati duh i djelovati prema etičkim uvjerenjima koja proizlaze iz vjerovanja. Skladan odnos između religije i javnoga života tim je važniji u doba kada neki religiju smatraju uzrokom podjela, a ne ujedinjujućom snagom. Jednoglasnost vjernika u svijetu, kojemu prijete zlokobni i bezobzirni oblici nasilja, potiče države i zajednice da miroljubivim sredstvima u punom poštivanju ljudskoga dostojanstva rješavaju sukobe. Jedan od brojnih načina da religija služi čovječanstvu jest promicanje shvaćanja o ljudskoj osobi koje očituje našu urođenu čežnju da nesebično živimo, uspostavljajući prijateljske veze s našim bližnjim. Ljudski se odnosi u biti ne mogu odrediti izrazima moći, prevlasti i osobnoga probitka. Naprotiv, oni odražavaju i usavršavaju naravnu ljudsku sklonost zajedničkim i skladnim životom s drugima– ustvrdio je Benedikt XVI.
Vjerski osjećaj, ukorijenjen u ljudsko srce, Bogu otvara muškarce i žene i upravlja ih otkriti da se osobno ostvarenje ne sastoji u egoističnome zadovoljavanju prolaznih želja. On nas naročito upućuje da iziđemo u susret potrebama drugih i da tražimo načine kako pridonijeti općem dobru. Obzirom na to, religije imaju posebnu ulogu jer poučavaju narod da istinsko služenje zahtijeva žrtvu i samozataju, koje se stječu odricanjem, umjerenošću i umjerenom uporabom prirodnih dobara – ustvrdio je Benedikt XVI. i dodao kako su te vrline posebice važne za prikladan odgoj mladih, koji su veoma često u napasti da sam život smatraju proizvodom potrošnje. I oni također posjeduju sposobnost samosvladavanja: primjerice u športu, kreativnim vještinama, a u učenju su spremni drage volje prihvatiti te obveze kao izazov. U tome bi vidiku vjerske i državne škole mogle više razvijati duhovnu dimenziju mladih. U Australiji kao i drugdje, religija je bila poticajni čimbenik ustanovljenja brojnih odgojnih ustanova, a danas s pravom zauzima svoje mjesto u školskim programima. Odgoj se često spominje u odlukama udruge Suradnja za mir i sklad, a svima koji potiču tu inicijativu toplo preporučujem da nastave u some sučeljavanju o vrednotama koje upotpunjuju intelektualne, ljudske i vjerske dimenzije čvrstoga odgoja – potaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na ljudske sposobnosti rekao je kako su muškarci i žene obdareni sposobnošću ne samo promišljanjem kako bi stvari mogle ići bolje, nego i ulaganjem vlastitih snaga da ih učine boljima. Svjesni smo posebnosti našega odnos s prirodom. Ako ustvari smatramo da smo podložni fizičkim svemirskim zakonima, dakle i zakonima stvaranja, zar ne moramo od dobrote, samilosti, slobode, solidarnosti, poštovanja svake osobe učiniti bitnu sastavnicu svoga viđenja ljudske budućnosti – zapitao se Benedikt XVI.
Govoreći pak o religiji koja nas podsjeća na našu ograničenost i ljudsku slabost, te opominje da se ne nadamo u ovaj prolazni svijet, rekao je kako univerzalnost ljudskoga iskustva, koje nadilazi zemljopisne i kulturne granice, omogućuje vjernicima da se zauzmu u dijalogu oko sučeljavanja sa životnim radostima i patnjama. S toga gledišta, Crkva strastveno koristi svaku prigodu kako bi upoznala duhovna iskustva drugih religija. Možemo ustvrditi da sve religije nastoje proniknuti duboko značenje ljudskoga postojanja, zaključujući da svoje počelo dobiva izvana. Religije predstavljaju pokušaj shvaćanja svemira koji polazi i ide prema tome izvoru ili počelu. Kršćani vjeruju da je Bog taj izvor i počelo objavio u Isusu, kojega Biblija naziva „Alfa i Omega“ početak i svršetak – rekao je Papa. Završavajući govor rekao je kako je u Australiju došao kao poslanik mira. Stoga sam zadovoljan što sam se susreo s vama koji dijelite ovu čežnju i želju da se svijetu pomogne u postizanju mira. Naše traženje mira ide zajedno s traženjem značenja, jer otkrivajući istinu tražimo siguran put prema miru. Vaš napor da postignete pomirenje između naroda proizlazi i usmjeren je prema istini koja životu daje svrhu. Religija nudi mir, ali još je važnije to što u ljudskom duhu pobuđuje žeđ za istinom i glad za krepošću – zaključio je Benedikt XVI.