Očitovanje vjerskih zajednica u Hrvatskoj

Uz donošenje „Zakona o suzbijanju diskriminacije“ visoki predstavnici Katoličke Crkve, Srpske pravoslavne Crkve, Islamske zajednice, Evangeličke Crkve, Reformirane kršćanske kalvinske Crkve i Saveza baptističkih Crkava u Republici Hrvatskoj izjavljuju:
„Vjerske zajednice promiču nauk koji svakom čovjeku daje jednaku vrijednost i dostojanstvo pa vrlo važnom smatraju borbu protiv diskriminacije. Svjedoci smo učestalih slučajeva diskriminacije u današnjem društvu, u kojem se često materijalni ili neki drugi interesi stavljaju iznad stvarnih interesa osobe, a što rezultira stavljanjem nekih građana u nepovoljniji položaj, primjerice žena, zbog bračnog statusa ili želje da imaju još djece. Stoga, vjerske zajednice pozdravljaju namjeru Vlade RH da borbu protiv diskriminacije i zakonski uredi.
Međutim, smatramo da bi prijedlog Zakona o suzbijanju diskriminacije trebalo značajno doraditi, obzirom na neke pravno nejasne i preopćenite odredbe. Obzirom na postojeće odredbe ne mogu se predvidjeti posljedice koje bi taj Zakon mogao imati u praksi jer zabranjuje diskriminaciju na širok način. Zabrinuti smo posebice zbog onih članaka ovog prijedloga Zakona koji su u suprotnosti s Obiteljskim zakonom i Ustavom RH. Obiteljski zakon i Ustav RH štite obitelj i brak, kao prirodnu zajednicu žene i muškarca, a upravo se ti dijelovi Obiteljskog zakona i Ustava RH prijedlogom Zakona o suzbijanju diskriminacije proglašavaju diskriminatornim.
Zabrinjavaju i izjave tvoraca Zakona po kojima bi se i drugi hrvatski zakoni trebali mijenjati u skladu s ovim prijedlogom Zakona. Na taj se način ugrožavaju vrijednosti na kojima je temeljeno hrvatsko društvo, a među njima su svakako brak i obitelj. Saborski zastupnici bi kao predstavnici građana, prilikom donošenja svakog, pa tako i ovog zakona, trebali uz brigu o pravima manjina, zastupati volju, prava i sustav vrijednosti većine u našem društvu a to su vjernici svih vjeroispovijesti kojih u RH ima zajedno više od 95 %.
Usklađivanje našeg zakonodavstva s europskim ne smije biti izlika ugrožavanju temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. No, izgleda da ovdje niti nije riječ o usklađivanju našeg zakonodavstva s europskim već nadilaženje europskih standarda, a što u samom uvodu prijedloga Zakona iznosi i sam predlagatelj.
I konačno, za donošenje ovako važnih zakona potrebno je odvojiti vrijeme za široku javnu raspravu u koju bi trebale biti pozvane i vjerske zajednice, a što prilikom okruglog stola o ovom prijedlogu Zakona nije učinjeno.
Pozivamo stoga Vladu RH da otvori široku javnu raspravu o ovoj temi te da na transparentan način donosi zakone koji će poštivati i štititi sustav vrijednosti na kojem je temeljeno hrvatsko društvo.“