Dan nakon snažnoga poziva na solidarnost koji je papa Benedikt XVI. uputio tijekom
nedjeljnoga podnevnog nagovora, i kojim je zatražio od industrijaliziranih zemalja
da pomognu siromašnijim zemljama, u Japanu je započeo sastanak na vrhu skupine G8.
Na skupu će biti razmotrena prehrambena kriza, poskupljenje nafte, klimatske promjene
i održivost slabih gospodarstava. Glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda je
pozvao pak članice skupine G8 da održe svoja obećanja te da promiču razvoj Afrike.
Veliki je odjek imao Papin apel i nada da će se ostvariti obveze preuzete na prethodnim
sastancima skupine G8, te da će se hrabro primijeniti sve mjere potrebne za nadvladavanje
problemâ krajnjega siromaštva, gladi, bolestî i nepismenosti, koji još uvijek pogađaju
veliki dio čovječanstva. Zabrinjavajući problemi koje je spomenuo Sveti Otac samo
su neki od najtežih problema koji održavaju teško gospodarsko stanje u svijetu. Takvo
je sadašnje stanje, a ono je plod velikih krizâ koje su se nanizale posljednjih godina
– kako je u razgovoru za našu radio postaju napomenuo Leonardo Becchetti, profesor
političke ekonomije na jednome rimskom sveučilištu i nacionalni voditelj Zajednice
kršćanskoga života. Postoje veliki iznosi novca koji treba uložiti; on se u prošlosti
ulagao u visoku tehnologiju, a nakon krize u 2000. godini, kapital je bio usmjeren
na tržište nekretnina, na kojemu i danas vlada kriza. Na koncu, u trećem razdoblju,
ulaganja idu prema nafti, prema poljoprivrednim sirovinama. I to je, sa socijalnoga
stajališta, najteže razdoblje, jer poskupljenje dionica visoke tehnologije nije na
poseban način djelovalo na najsiromašnije ljude, ali u ovom slučaju riječ je o energiji.
Taj proces utječe na cijenu prijevoza gotovo svih gospodarskih aktivnosti – pojasnio
je profesor te dodao kako to dovodi do poskupljenja dobara nužnih za život. Pritom
valja istaknuti i činjenicu da ako su poskupila poljoprivredna dobra, to ne znači
da se nužno popravilo stanje zemljoradnika. Naprotiv, jedan dio onih koji žive ispod
praga siromaštva upravo su poljoprivredni proizvođači. Oni, naime, sirovinu često
prodaju po vrlo niskim cijenama i po ugovoru nemaju mogućnosti za pregovaranje s posrednicima
o konačnim cijenama – naglasio je prof. Becchetti. Na novinarov upit koji su poželjni
odgovori koji se očekuju sa sastanka skupine G8, profesor Becchetti je naglasio kako
su potrebne odlučne inicijative radi usmjeravanja tih velikih financijskih energija
u smjeru koji je socijalno koristan svima. Osim toga, jedna od temeljnih stvari je
usmjeravanje financija prema solidarnosti. Mislim da je dužnost financijskih tržišta,
koja pokreću te ogromne iznose, učiniti to da jedan dio njih bude namijenjen djelotvornim
pothvatima solidarnosti. Ne možemo dopustiti da to bude povjereno samo slobodi savjesti
pojedinih magnata – zaključio je prof. Becchetti. Osvrnuvši se na Papin apel i na
probleme poput siromaštva, bolesti i nepismenosti, Paolo Beccegato, voditelj međunarodnog
odjela Talijanskoga Caritasa, istaknuo je kako Sveti Otac uvijek u središte stavlja
čovjeka s njegovim dostojanstvom, i to cijeloga čovjeka i sve ljude. Ako uđemo u tu
logiku i tražimo opće dobro, ljudsko dobro, naći ćemo rješenja dostojna ljudskoga
dostojanstva. U suprotnome, nećemo nikada riješiti problem – napomenuo je Beccegato.
Na novinarov upit što se, obzirom na postojeće probleme, i u svjetlu Papina apela,
može konkretno tražiti od sastanka skupine G8, Paolo Beccegato je prije svega podsjetio
kako Sveti Otac ističe neka bitna pitanja, među kojima, primjerice, položaj financija
u odnosu na čovjeka. Osim toga, vrlo je važno tražiti od velikih da se vrlo ozbiljno
suoče s tim izazovima, i da ulože više sredstava u rješavanje problema. Potrebna je
veća međunarodna odgovornost. U govoru koji je Sveti Otac održao u Organizaciji ujedinjenih
naroda, to je bila glavna, vrlo važna, misao. Potrebna su dugoročna ulaganja kako
bi siromašni bili u središtu međunarodnih planova – istaknuo je Beccegato.