Biskupi iz Hondurasa u pohodu 'ad Limina'

Papa Benedikt XVI. primio je 24. lipnja u audijenciju honduraškoga kardinala Oscara Andrésa Rodrigueza Maradiagu, nadbiskupa Tegucigalpe, s drugim biskupima iz te latinskoameričke zemlje, koji su ovoga tjedna u pohodu ad Limina.
Honduras je zemlja koja preživljava zahvaljujući međunarodnoj pomoći, i pomoći iseljenika, unatoč tomu što joj je 2005. godine izbrisan vanjski dug u iznosu većem od 4 milijarde dolara. Od 7 milijuna stanovnika, 50% ih je nezaposleno, 20% nepismeno, a oko 70% pučanstva živi ispod praga siromaštva. Honduras, nekadašnja španjolska kolonija, 1821. postao je neovisan u okviru Konfederacije Srednje Amerike, a 1838. postao je suverena država. U prošlome je stoljeću njegovu povijest obilježilo neprestano miješanje vojske i duga razdoblja diktature. Godine 1982. zemlja se vraća na civilne vlasti, usko povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali koje uznemiruju unutarnji i vanjski sukobi u susjednim zemljama, Salvadoru i Nikaragvi. Danas još uvijek traju velike napetosti između vlasti i domorodačkih zajednica, i to zbog komercijalnoga iskorištavanja njihovih teritorija. Crkva u toj zemlji, u kojoj katolici čine oko 80% stanovništva, ima 12 biskupa u 8 biskupija. Prije 25 godina papa Ivan Pavao II. pohodio je tu zemlju, i tom prigodom, osvrćući se na velike socijalne nepravde, snažno istaknuo socijalni nauk Crkve, koji još i danas čeka svoju primjenu.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o izazovima pred kojima se nalazi Crkva u Hondurasu, kardinal Oscar Andrés Rodriguez Maradiaga, predsjednik Honduraške biskupske konferencije, prije svega je istaknuo važnost dokumenta iz Aparecide, objavljenoga nakon konferencije latinskoameričkih biskupa održane u svibnju prošle godine. Obnovljen je osjećaj da smo kršćani, kao i osjećaj ljubavi prema Riječi Božjoj. Sve su to pozitivni čimbenici i znakovi nade – rekao je kardinal te dodao kako, međutim, ne treba zaboraviti ni probleme i najžurnija pitanja. Među njima je problem sve većega broja siromašnih, do kojega dolazi ponajviše zbog povećanja cijene nafte i robe široke potrošnje. Čak ni brisanje vanjskoga duga nije ostvarilo uvjete za oživljavanje zemlje – primijetio je kardinal.
Osvrnuvši se potom na razne posljedice siromaštva, među kojima i širenje sektâ, kardinal je napomenuo kako je jedan od uzroka njihova širenja činjenica da je u prošlosti nedostajalo svećenikâ. Neke zajednice nisu mogle računati na svećenika, iako se u našoj zemlji razvio pokret „izaslanikâ Riječi Božje“. Riječ je o laicima koji su unaprijed pripremljeni, te je zahvaljujući njima vjera očuvana. Imamo ih 30.000, a rade i u najmanjim mjestima. Kod nas sekte rade veliku buku, zarađuju, primaju novac, a iznad svega, nemaju strukturâ koje trebaju održavati - primijetio je kardinal Maradiaga. Što se pak tiče problema iseljeništva, napomenuo je kako rješenje nije u podizanju zidova, nego prije svega u pomoći siromašnim zemljama. Jer, - kako je rekao – nitko se ne iseljava zato što mu je to drago, nego iz potrebe. Kada mladi ne nađu posao, moraju ga tražiti drugdje, ako ne žele upasti u krug droge. Uvjereni smo stoga da međunarodna zajednica treba shvatiti da razvoj ne može nikoga isključiti, te da trebaju prevladati solidarnost i pravednost. Bez solidarnosti i socijalne pravde, teško će biti mira – kazao je na koncu kardinal Maradiaga.