Prihvat stranca je srce europskoga identiteta

Kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justita et pax' je u prigodi Svjetskoga dana izbjeglice, izjavio, a prenio je poluslužbeni vatikanski dnevnik 'L'Osservatore Romano', da je prihvat stranca srce europskoga identiteta. Obilježavanje Svjetskoga dana izbjeglice je, prema kardinalovu mišljenu, „prigoda da se potvrde načela socijalnoga nauka Crkve, prihvaćena u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka. Kardinal ističe kako stanje izbjeglice valja promatrati u općem kontekstu mobilnosti ljudi. Zaštita posebnih prava – upozorava kardinal – ne smije trpjeti zbog paušalnih ocjena o izbjeglicama koji su nositelji neporecivih prava. Kardinal je podsjetio kako se Svjetski dan ove godine obilježavao nakon što je Europski parlament usvojio nove upute o useljenicima. U tom smislu upozorava kako Crkva nije načelno protiv europske volje da odredi pravni okvir useljavanja, nego želi da se zaštita ljudskih prava temelji na samim pravima. Među njima je – pojasnio je kardinal – i pravo izbjeglice na zaštitu. Iz toga proizlazi obveza štititi progonjene zbog rase, nacionalnosti, religije, političkih ideja ili pripadništva nekim društvenim skupinama, kako je predviđeno Ženevskom konvencijom iz 1951. godine. Isto tako treba jamčiti humanitarnu zaštitu koju je međunarodna zajednica zajamčila svima koji su u bijegu iz krajeva zahvaćenih ratom ili općim nasiljem – primijetio je kardinal Martino.
Kardinal ističe da Crkva duboko poštuje odgovornost nacionalnih i nadnacionalnih ustanova u jamčenju prihvata i sigurnosti, te da je istovremeno svjesna teškoća u provođenju humanitarnih politika, poglavito ako je javno mnijenje neprijateljski raspoloženo prema strancu. Kardinal tvrdi kako Crkva potiče da se na pravnoj, društvenoj i crkvenoj razini uslužno odgovori na pitanja izazvana bujicama izbjeglica. U tom je kontekstu podsjetio kako je Benedikt XVI. u više navrata zatražio solidarnost s useljenicima radi boljih životnih uvjeta. Pravi je odgovor uključivanje koje ne isključuje ničiji identitet, bez toga neće popustiti napetosti između sigurnosti i prihvata – rekao je kardinal.
U tome smislu ustvrdio je kako se od Europe traži da ne mijenja svoju kulturu i da ne iskorjenjuje svoje korijene jedino vodeći računa o korisnosti suživota. Priznajući da vlade i ustanove moraju imati u vidiku nacionalni i zajednički probitak, istaknuo je kako se to mora činiti u kontekstu općega zajedničkoga dobra. Europska misao, stjegonoša ljudskih prava, treba i mora se okrenuti postizanju općega dobra čitava čovještva, koje zahtijeva potporu, solidarnost, suradnju i ispomoć. Od Europe se zahtijeva dodatni napor, možda i potvrđivanje same sebe, da ne prekorači granicu jer bi mogla izgubiti svoj humanizam – zaključio je kardinal Martino.