Nakon irskoga referenduma na kojemu su Irci odbacili Lisabonski ugovor, preuređeni
Europski ustav, koji je bio odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, u
Europi se raspravlja o budućnosti Europske unije. Kad bi ostale članice Europske unije
ratificirale Lisabonski ugovor, ako se ništa ne promijeni on ne može stupiti na snagu.
Neki predlažu ponovno glasovanje u Irskoj, a neki razmišljaju o napuštanju Lisabonskoga
sporazuma, opredjeljujući se za Europu s dvije brzine. Govoreći o irskome odbacivanju
europskoga ustava, što je ohrabrilo euro-skeptike, u razgovoru za našu radio postaju
msgr. Aldo Giordano, stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe u Strasbourgu,
rekao je kako se političari moraju očitovati o referendumu, o ishodu odgovorni moraju
voditi računa. Mi, kao Crkva, nas zanima „velika Europa“, a ne samo članice Europske
unije. Naročito nas zanima povijesna, kulturna, te Europa koja se zna sučeljavati
sa svijetom. Što se tiče političkoga nacrta, Crkva s velikim pozornošću gleda na sve
što može pridonijeti većoj stabilnosti i europskome jedinstvu, da Europa mogne pridonijeti
rješavanju svjetskih problema – istaknuo je msgr. Giordano. Na upit kako Crkva
može pridonijeti izgradnji zajedničke Europe, rekao je kako Europa mora otkriti svoje
temelje, svoje korijene; mora otkriti temelj vrednota. Europi je potreban ideal na
kojemu se mora nadahnjivati, također su joj potrebni građani koji će se zauzimati
za ostvarivanje toga ideala, koji mora imati svoje temelje. Prazna retorika o vrednotama
više nije uvjerljiva. Ne možemo govoriti da se Europa zauzima za ljudsko dostojanstvo,
nego se mora znati što je stvarno ljudsko dostojanstvo, na čemu se ono temelji i kako
ga štititi. S druge pak strane nas zanima Europa koja se sučeljava s brojnim izazovima
svijeta. Europa, dakle, ne kao tvrđava, okrenuta samoj sebi, nego Europa sa svojim
identitetom, koja je ponovno otkrila svoj poziv, jedino se takva Europa može sučeljavati
s velikim svjetskim izazovima. Uvjeren sam da bi Europu slijedili narodi i mladi kad
bi bilo jasno da se ona priprema za sučeljavanje s problemom gladi, okoliša i mira
– primijetio je msgr. Giordano. Na novinarov upit kako se u Europi sluša glas Crkve,
rekao je da političari, kada su u pitanju etički problemi koji se odnose na život,
obitelj, pravdu, mir i okoliš, žele čuti glas Crkve. Naravno je da ima i kritika.
Ali postoji i ekumenska problematika unutar Crkve i Crkvi koje moraju naći zajedničko
stajalište kako bi ponudili zajednički prinos. Osim toga postoji i međuvjersko pitanje,
jer u Europi postoji vjerski pluralizam, stoga moramo izići s jedinstvenim prijedlogom
ili ponuditi jedinstveno viđenje na razini religija. To bi bilo veoma korisno. Uvjeren
sam da bi politika bila puno pozornija kad bi kršćani i vjernici općenito imali zajedničko
stajalište o etičkim pitanjima. Unutar Europe ima bučnih manjina koje uvijek kritiziraju
crkvene prijedloge i inicijative, ali to su zaista samo manjine. Ako usvojimo zrele
i ozbiljne prijedloge i zaustavimo kruženje religijskih maska, ako ponudimo vjerodostojnost
religija i istinsko kršćanstvo, religija će u Europi naći svoje pravo mjesto. Tome
se protivi neznatna manjina koja je alergična na religiju. Bila bi čista drskost kad
bi političari mislili da mogu sami odgovoriti na velika pitanja, poput smisla života,
suživota i mira. Treba stvoriti prostor da svi mogu reći ono što misle – zaključio
je msgr. Giordano.